RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Vrijednost navedenih projekata je 2,25 miliona KM. Odlukom Komisije za izbjeglice i raseljene osobe BiH iz juna ove godine je za 43 infrastrukturna projekta u 32 grada i općine raspodijeljeno 1.575.000 KM.
Najviše projekata će biti provedeno u Bijeljini gdje je planirana realizacija njih sedam u vrijednosti od 225.000 KM, tri će biti u Brodu, po dva u Orašju, Stocu i Zvorniku, te po jedan u Gacku, Busovači, Pelagićevu, Srebrenici, Sokocu, Sapni, Goraždu, Čapljini, Čeliću, Teočaku, Tešnju, Loparama, Šamcu, Kiseljaku, Kaknju…
Kada je riječ o projektima elektrifikacije, Komisija je u okviru raspoloživih 675.000 KM odobrila osam prioritetnih projekata u šest općina i to tri u Foči te po jedan u Glamoču, Istočnom Starom Gradu, Kotor- Varoši, Ravnom i Rudom. Time će biti omogućeno priključenje na niskonaponsku elektromrežu za oko 80 povratničkih domova.
Ministrica Borovac je prilikom potpisivanja sporazuma kazala da događaji poput ovoga dokazuju da se najbolji rezultati postižu prvenstveno saradnjom svih nivoa vlasti u našoj zemlji, a kada se ti rezultati odose na rješavanje pitanja povratnika i raseljenih osoba, oni imaju poseban značaj. On se, dodala je, ogleda u tome što probleme povratnika i raseljenih osoba rješavamo zajedničkim sredstvima državnog, entitetskih i lokalnog nivoa.
– Sve to je samo dio projekata koji se vode pod liderstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Državne komisije za izbjeglice i raseljene osobe. Podsjetit ću vas da smo vodeća državna institucija u Regionalnom stambenom programu vrijednom 200 miliona KM, kao i u projektu zatvaranja kolektivnih centara u BiH za šta je osigurano 120 miliona KM kreditnih sredstava Razvojne banke Vijeća Evrope, a kojim se rješava sudbina više od 7.000 osoba koje i danas žive u kolektivnim centrima diljem BiH – navela je.
Dodala je da predvode i projekte koji se realiziraju putem OPEC-a i Saudijskog fonda, a pokreću i nove za koje im je neophodno da se izdvoje značajnija sredstava i s lokalnih nivoa vlasti u BiH, jer je visina domaćeg učešća u finansiranju projekata održivog povratka jedno od ključnih mjerila po kojima se donatori i kreditori odlučuju i za nivo vlastitog učešća u njihovom fiinansiranju.
Ističe da sve navedeno vodi ka cilju pune provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, a „što je i naša obaveza na putu integracija u Evropsku uniju“.
– Drago mi je da smo se danas okupili u Bijeljini koja je dobar primjer povratka, ali i primjer suživota koji se ovdje njeguje u duhu duge tradicije i kulture BiH. Ovu priliku ću iskoristiti da vas sve pozovem da zajedno poduzmemo sve što je u našoj moći da život građana BiH, a naročito povratnika kao najugroženije kategorije našeg stanovništva, učinimo ugodnijim i spriječimo svaki vid diskriminacije – kazala je Borovac.
Naglasila je da obnovom ili izgradnjom povratničkih kuća nije riješena njihova problematika.
– Svima nama je jasno da samo krov nad glavom nije dovoljan garant povratka. Neophodne su mjere održivosti, jednak pristup pravima, jednake šanse pri zapošljavanju, poštivanje bogatstva naših različitosti uz njihovo puno uvažavanje u oblastima obrazovanja, kulture, i drugim sferama života – istaknula je ministrica.
Najavila je da će uskoro Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH raspisati novi javni poziv za dostavljanje infrastrukturnih i projekata elektrifikacije vrijednosti od oko 2,8 miliona KM.
– Osim standardnih kriterija i ocjene prioritetnosti, veoma cijenimo spremnost lokalnih zajednica da učestvuju u sufinansiranju zajedničkih projekata, odnosno odvoje značajnija sredstva koja bi bila namijenjena mjerama održivog povratka – kazala je.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić je zahvalio Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH za aktivnosti koje provodi, te naglasio da je održivi povratak prioritet.
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac će popodne posjetiti povratničko naselje Janja, koje je jedno od najvećih povratničkih naselja u BiH.
(Vijesti.ba / FENA)
