Notre Dame: Remek-djelo gotičke arhitekture izgrađeno 1345. godine

I pored pokušaja stotina vatrogasaca da se vatra zaustavi, svjetski simbol nije izdržao.

Nesagledivoj šteti svjedoče milioni ljudi širom svijeta koji u nevjerici posmatraju šta se dešava objektu koji čuva tajne stare gotovo 700 godina.

Gradnja pariske katedrale započela je 1163. godine na otoku na rijeci Seni za vrijeme biskupa Mauricea de Sullyja, a završena je tek 1345. godine.

Tadašnja katedrala bila je simbol grada Saint-Denis koji se u prvoj polovini 13. stoljeća smatrao daleko značajnijim od Pariza. Tokom druge polovine 13. stoljeća Pariz se tek nametnuo kao glavni grad.

Glavna obilježja katedrale Notre Dame kao jednog od glavnih spomenika rane gotike u Francuskoj su prostranost, uravnoteženost, elegancija te veoma vrijedni prozori sa slikama na staklu.

Katedrala je peterobrodna, duga 130, široka 48, a visoka 36 metara. Sistem potpornih stubova i lukova koji okružuju cijelu građevinu nose glavni dio težine konstrukcije. Potporni lukovi i stubovi raspoređeni su u više redove u vidu kaskada. Unutrašnjost katedrale je bogata kipovima, nadgrobnim spomenicima i crkvenim namještajem. U riznici se čuvaju brojni umjetnički i vrijedni historijski predmeti.

Skulptura na zapadnoj strani katedrale teško je oštećena za vrijeme Francuske revolucije, a građevina je svoju restauraciju doživjela u periodu od 1845. do 1864. godine.

Međutim, arhitektonski stručnjaci proteklih godina upozoravali su kako je zgrada pred urušavanjem te kako je potrebno ojačati pojedine dijelove.

Tokom jedne reportaže koja je prošle sedmice emitovana na BBC-ju istaknuto je kako su potrebni masivni troškovi za obnovu katedrale.

Kako je kazao Michel Picaud, šef humanitarne organizacije “Prijatelji Notra Dame”, zagađenje zraka, kisele kiše i godine učinili su svoje, ukazujući na oštećene skulpture i strukturno oslabljene dijelove zgrade stare 674 godine.

Simbol Pariza koji se uzdiše nad Senom bio je mnogo puta uništavan i oskrnavljen, a od populističkog rušenja ga je spasio Quasimodo, čuveni zvonar Viktora Huge. Podsjećamo, Hugov uspješni roman “Zvonar crkve Notre-Dame” iz 1931. odigrao je ključnu ulogu u popularizaciji katedrale koja je stotinama godina nakon toga privlačila turiste koji su pročitali roman.
(Klix.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*