Bogić Bogićević: „Mozaik, slagan vijekovima u BiH, zajedničkog života ljudi, različitih vjera i nacija, očuvan je najviše u Tuzli“ (VIDEO)

Gradsko vijeće Tuzle jednoglasno je donijelo Odluku o dodjeli Javnih priznanja u 2019. godini, u povodu obilježavanja Drugog oktobra – Dana oslobođenja Tuzle.
Najveće priznanje Grada Tuzle, priznanje Počasni građanin Tuzle dodijeljeno je gospodinu Bogiću Bogićeviću, humanisti, borcu za ljudska prava, nekadašnjem članu Predsjedništva SFRJ ispred Republike Bosne i Hercegovine, čuvaru civilizacijskih vrijednosti, vrijednosti antifašizma i mira, demokratskih vrijednosti države Bosne i Hercegovine, humanisti, borcu za ljudska prava.
Priznanje je dodijeljeno za naročiti doprinos u afirmaciji univerzalnih demokratskih vrijednosti, posebno u promociji antifašizma, za hrabrost i odlučnost u historijskim trenucima za Bosnu i Hercegovinu, doprinos u očuvanju suvereniteta i integriteta države Bosne i Hercegovine, te za doprinos u očuvanju i afirmaciji univerzalnih demokratskih načela i tradicionalnih vrijednosti bosanskohercegovačkog društva.
Bogić Bogićević je bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16.5.1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je 1989. referendumom građana BiH, između pet kandidata iz reda srpskog naroda, sa 200.000 glasova prednosti ispred sljedećeg kandidata. Tako je, u 36. godini života, postao bio prvi demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH.
Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ koja se održala 12.3.1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanja u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene spremnosti, ali je stvarni cilj bio državnim udarom uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku, te vojno-političkim mjerama srušiti političko vodstvo u Bosni i Hercegovini i vodstvo Makedonije na čelu s Gligorovim. Bogićević je glasao protiv. Pro-miloševićevski članovi Predsjedništva SFRJ računali su na njegov glas jer je Srbin, ali na njihovo iznenađenje Bogićević je dao glas protiv. Taj je glas prevagnuo čime je spriječena vojna intervencija JNA. Na reakciju Borisava Jovića: „Bogiću, ti si Srbin! Zašto ne glasaš kao i ostali?!”, Bogičević je rekao: “Zapamti, Boro: ja jesam Srbin, ali prije svega sam Bosanac i glasam za interese čitave Jugoslavije, a time i za interese Bosne i Hercegovine”.
Taj trenutak je bio prelomna tačka u istoriji, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i svih ostalih republika koje su činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Bogić Bogićević je glasao po savjesti, predstavljajujući i mišljenje i stav svih naroda Bosne i Hercegovine.
Zajedno s makedonskim članom Predsjedništva Vasilom Turpukovskim, bio je posrednik u pregovorima između slovenske vlade i Vrhovne komande JNA o puštanju vojnika i o deblokadi kasarni za vrijeme desetodnevnog rata koji se vodio između slovenske Teritorijalne obrane i JNA.
Razdoblje rata u Bosni i Hercegovini (od 1992. do 1995.) proveo je u Sarajevu. Bio je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH, te predsjednik Olimpijskog odbora BiH.
Bogić Bogićević rođen je 1953. godine u Ugljeviku, gdje završava osnovnu školu. U Tuzli je pohađao Srednju mašinsku školu i intenzivno se bavio društvenim radom, radeći aktivno u omladinskoj organizaciji. Bio je član opštinskog rukovodstva mladih Tuzle i njegove veze s Tuzlom su još od tog perioda ostale neraskidive. Diplomirani je sociolog i magistar društvenih nauka. Bio je student, prodekan na fakultetu Političkih nauka u Sarajevu i dobitnik tri Srebrene značke za uspjeh u studiranju. Na početku svog političkog angažmana obavljao je dužnosti sekretara Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine i izvršnog sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista BiH. Bogić Bogićević je kao predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine predvodio ujedinjavanje olimpijskog sporta u našoj zemlji.
Za svoj angažman dobio je i orden od predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Huana Antonia Samarana. Dva puta je Bogićević bio na rukovodećim političkim funkcijama u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1981. je izabran za predsjednika Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, da bi 1989. pobijedio na opštenarodnom referendumu i tako u 36. godini života postao član Predsjedništva SFRJ ispred Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
Bogić Bogićević dobitnik je više odlikovanja i priznanja iz SFRJ, Libije, Hrvatske, Slovenije i Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Godine 1999. dobio je Plaketu humanizma, koju dodjeljuje Stalni odbor Međunarodne lige humanista.
Godine 2002. predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, odlikovao ga je “Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom” za njegov značajan doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te zauzimanju za postizanje mirnog rješenja.
Godine 2006. Međunarodni centar za mir Sarajevo dodijelio mu je tradicionalnu nagradu Sloboda.
Godine 2014. dodijeljena mu je počasna doktorska titula Američkog sveučilišta u Bosni i Hercegovini.
Bogić Bogićević, već 40 godina uživa visok društveni i politički ugled. Svojim javnim djelovanjem on je uvijek doprinosio dobrobiti Bosne i Hercegovine, njenih građana i svih etničkih i religijskih zajednica.
S Bogićem Bogićevićem razgovarali smo u emisiji „Gost grada“.


(RTV7)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.