Šta BiH poduzima kako bi zabranila ‘legalne droge’?

Dok se Hrvatska i Srbija pokušavaju uhvatiti u koštac sa sve većim problemom tzv. legalnih droga (kao što su npr. soli za kupanje i osvježivači zraka koje tinejdžeri sve češće koriste za drogiranje) te utvrditi udjel sintetičkih droga u pojedinim proizvodima opće potrošnje i proširiti liste zabranjenih psihotropnih tvari, u BiH se o tom pitanju još uvijek ništa ne događa jer izgleda kako naši tinejdžeri, za razliku od njihovih vršnjaka iz regije i ostalih evropskih zemalja, ne koriste takve vrste droga.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Feni je rečeno kako im, sukladno nadležnostima Agencije, nije poznato koji proizvodi opće potrošnje sadrže određene sintetske droge koje bi trebalo zabraniti i povući sa tržišta BiH.

Ističu kako je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zakonom ovlašteno tijelo za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se koriste u humanoj medicini u BiH.

Dakle, u nadležnosti ove Agencije nisu sve psihoaktivne supstance, već samo one koje po definiciji iz Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima spadaju u lijekove, te da tzv. sintetske droge, odnosno supstance koje ne spadaju u lijekove nisu u nadležnosti ove Agencije, te da ona ne može dati prijedlog o proširenju liste zabranjenih psihoaktivnih supstanci za supstance koje nisu lijekovi – ističu iz Agencije.

Inače, Agencija nadzire promet na veliko i proizvodnju supstanci koje po definiciji iz Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima spadaju u lijekove, a koje se istodobno nalaze u tabelama I., II., III. i IV. Zakona o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

Sve farmakološki aktivne supstance – lijekovi, navedene u tablicama I., II., III. i IV. nisu namijenjene za opću uporabu, već se izdaju pacijentima po preporuci ljekara nakon ljekarskog pregleda, odnosno isključivo na ljekarski recept.

Izuzetak predstavljaju pojedini kombinirani preparati koje pacijenti mogu kupiti u ljekarni bez liječničkog recepta, jer su to preparati koji imaju nizak stepen toksičnosti, veliku terapijsku širinu, značajnu sigurnost u smislu predoziranja, a interakcije s drugim lijekovima su svedene na minimum te se mogu koristiti kod dobro poznatih indikacija za samoliječenje.

Za ostale supstance koje imaju određeno psihaktivno djelovanje, ali ne spadaju u lijekove (npr. heroin, kokain, LSD itd.), Agencija nema stvarnu nadležnost, niti može pratiti njihovu uporabu i zlouporabu, kažu iz Agencije.

S druge strane, iz Ministarstva zdravlja FBiH ranije su nam kazali da je, kada je u pitanju uporaba i kontrola uporabe psihotropnih tvari u Bosni i Hercegovini, na snazi Zakon o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

Prema odredbama tog zakona, zabranjena je uporaba psihotropnih tvari, rečeno nam je u Ministarstvu iz kojeg su naglasili kako je Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine nadležni organ za praćenje i vođenje evidencije o prometu psihotropnih tvari. Agencija uzima u obzir izmjene ili dopune listi psihotropnih supstanci prema mehanizmu uspostavljenom po međunarodnim konvencijama o kontroli ovih supstanci.

Uz konsultacije s Komisijom za opojne droge i psihotropne supstance Bosne i Hercegovine, Agencija predlaže Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izmjene i dopune liste koje se redovito objavljuju u službenom glasniku.

Inače, hrvatski ministar zdravlja najavio je skoru zabranu tzv. legalnih droga. Inicijativa je došla nakon smrti dječaka uzrokovane pušenjem biljne mješavine kupljene u smart shopovima, a tu sintetsku drogu koristio je nekoliko mjeseci.

Treba li se u BiH najprije izgubiti jedan mladi život da bi se država uključila u rješavanje tog problema i da bi raznorazna ministarstva i agencije obavile svoj posao ili kao po starom dobrom običaju opet će nam reći “nismo nadležni”.

(Fena/MOJportal)