U Skuplju obilježena 52. godišnjica od razornog zemljotresa

Povodom 52. godišnjice od razornog zemljotresa u Skoplju, brojne delegacije i predstavnici institucija danas su položili cvijeće ispred Spomenika žrtvama katastrofalnog zemljotresa koji je 1963. godine uništio Skoplje, javlja Anadolu Agency.

U pomen žrtvama zemljotresa cvijeće je položila oficijelna delegacija grada Skoplja predvođena gradonačelnikom Kocom Trajanovskim. Cvijeće su položili i predstavnici Skupštine Makedonije, Ministarstva odbrane, delegacije političkih partija, svih općina Skoplja, delegacije diplomatskog kora u Makedoniji, kao i udruženja građana.

U dnevnom centru za darovanje krvi Crvenog krsta grada Skoplja, od 9 do 17 sati održava se akcija darivanja krvi, koju tradicionalno organizira Crveni Krst grada Skoplja. Građani mogu darovati krv i spasiti nekom život. Večeras u Muzeju grada Skoplja, također povodom tužne godišnjice, održaće se literarno čitanje naslovljeno kao “Poetese o svom gradu“, a gradonačelnik Koce Trajanovski otvoriće izložbu “Skoplje 1963 – prije i poslije“.

– Građani nisu zaboravili katastrofu –

Tačno prije 52 godine, 26. jula 1963. godine, katastrofalan zemljotres pogodio je Skoplje. Iako je prošlo više od pet decenija, građani Skoplja nisu zaboravili događaj u kojem je u nekoliko minuta razoren glavni grad Makedonije.

“Izgubljene živote, duševnu bol i tugu koju nosimo u srcima ne možemo ni sa čim nadoknaditi, dok materijalno možemo. Evo, vidite, nakon 52. godine, Skoplje je izgrađeno, ima svega, samo nema onih čije je živote uzeo tada snažni zemljotres, među kojima je bio i moj brat. Vladala je velika tuga, izgubili smo najdraže, domovi su nestali preko noći, samo oni koji su to doživjeli znaju kakav je to osjećaj”, kazao je Skopljanac Risto Markovski.

On je došao a gradsko groblje kako bi položio cvijeće na grbo svoga brata stradalog u zemljotresu.

“Trebamo se uvijek prisjećati zemljotresa ’63. godine, a naravno, ne bih želio da se to ovim generacijama dogodi“, izjavio je Markovski.

Zemljotres, jačine 6,1 stepeni Richterove skale pogodio je Skoplje 26. jula 1963. godine. Trajao je dvadesetak sekundi. Poginulo je od 1.000- 1.100 ljudi, više od tri hiljade je povrijeđeno, a oko 200 hiljada Skopljanaca ostalo je bez vlastitog doma.

– Skoplje primjer svjetske solidarnosti –

Uništeno je između 75 i 80 posto grada. Nakon nekoliko dana od zemljotresa, 35 država zatražilo je od Generalne skupštine Ujedinjenih nacija da uvrsti pomoć za Skoplje u svoju agendu. Za samo godinu dana završeno je više od 13 hiljada stanova, samo tri hiljade manje u odnosu na broj sagrađen od kraja Drugog svjetskog rata do zemljotresa. Bila je to jedna od najbržih akcija pomoći u kojoj su učestvovale 74 zemlje, a Skoplje je najvjerovatnije i jedini grad u svijetu kome je pomogao i Istok i Zapad.

Odmah nakon zemljotresa, počela je da stiže pomoć iz ostalih republika tadašnje Jugoslavije. U Skoplje su došle i spasilačke ekipe iz 87 država. Zbog toga je dobilo naziv “Grad solidarnosti”.

“Na ovim ruševinama čovječanstvo na maloj platformi ispisuje solidarnost“, zapisao je avgusta 1963. poznati makedonski pjesnik Slavko Janevski.

Poslije zemljotresa grad se počeo graditi po urneku projekata japanskog arhitekte Kenzoa Tange i poljskog arhitekte Adolfa Cibrowskog.

Simbol potresa predstavlja Stara železnička stanica u Skoplju. Sat je stao 26. jula 1963. u 5,17 sati. Danas zgradu koristi Muzej grada Skoplja.

Danas je Skoplje grad koji postaje prepoznatljiv po brojnim spomenicima i fontanama u antičkom stilu i baroknim zgradama, koji se grade u okviru projekta Skoplje 2014.

(AA)