Evropski parlament: Referendum u RS-u je prijetnja BiH

Unatoč svojim ograničenjima, Dayton ostaje temelj teritorijalnog integriteta, suvereniteta, međunarodnog identiteta i političke neovisnosti BiH, stoji, pored ostalog, u nacrtu rezolucije Europskog parlamenta povodom dva desetljeća od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Istovremeno se izražava zabrinutost pripremama Republike Srpske za održavanje referenduma o pravosuđu, što je ocijenjeno kao ozbiljna prijetnja opstojnosti Bosne i Hercegovine.

Rezolucija o 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma je usuglašena sinoć, a o njoj će biti glasano danas u podne, javlja Anadolija.

“Tokom protekla dva desetljeća država i cijela regija su doživjeli progres, ali mnogo više posla ostaje pred njom”, stoji u nacrtu rezolucije uz napomenu kako su “dodatni napori neophodni na polju pomirenja, demokratskog razvoja i stabilizacije…”

Društvo u BiH je podijeljeno duž etničkih linija, sa žaljenjem konstatira Europski parlament, a slučajevi poput presude Europskog suda u predmetu Sejdić-Finci, traže od EU da osnaži napore kako bi se presuda konačno implementirala i jamčila jednaka prava za sve građane BiH.

Pomirenje kao proces traži ozbiljno angažiranje civilnog društva na njegovom ostvarenju, poručuje se, posebno uključenje mladih u interkulturni dijalog, kao i u sferu politike.

Zabrinutost zbog referenduma u RS-u

Nacrt parlamentarne rezolucije iskazuje ozbiljnu zabrinutost tekućim pripremama Republike Srpske za održavanje referenduma o državnom sudu i tužiteljstvu, koji se može posmatrati kao izazov teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

“Referendum u RS-u  je ozbiljna prijetnja BiH, takvo nešto nam nije potrebno, jer treba da se fokusiramo na ukupne reforme u zemlji”, rekao je tokom rasprave izvjestitelj za BiH Europskog parlamenta, Cristian Preda.

Uz njega, nacrt parlamentarne rezolucije osuđuje nedavnu odluku RS da suspendira suradnju s državnim pravosudnim i agencijama za provedbu zakona, ukazujući da se svi nedostatci u pravosudnom sustavu trebaju rješavati u okviru strukturnog dijaloga o sudstvu, gdje su reforme sistema i pitanja u vezi s procesuiranjem ratnih zločina u temelju ciljeva dijaloga.

Podsjećanje Europarlamenta o suštini Daytona, jasno kaže: entiteti nemaju pravo na secesiju.

U tom svjetlu, podsjeća se da samo državne institucije mogu predstavljati državu u međunarodnim organizacijama.

Nužne reforme

S druge strane, činjenica da glomazna, spora i komplicirana birokratska struktura, nesposobna za donošenje ključnih odluka, svojom nefunkcionalnošću daje pečat procesu europskih integracija, umanjujući mogućnost zemlje da jednom funkcionira kao dio EU, navodi se.

“Sigurno će reforme javne uprave i gospodarstva pomoći da BiH bude bolja država, ali za stvarne reforme potrebna je reforma Ustava”, uvjeren je zastupnik u EP iz Hrvatske, Jozo Radoš, koji budućnost BiH vidi u jasno provedenoj federalizaciji zemlje.

“Problemi u BiH se moraju riješiti prije, a ne nakon prijema zemlje u EU, a za takvo nešto potrebna je promjena Ustava”, stava je Elmar Brok, predsjedavajući Vanjsko-političkog odbora Europskog parlamenta.

Europski parlament još jednom naglašava opredjeljenje miru i prosperitetu Bosne i Hercegovine, kao i podršku njenim europskim aspiracijama. Zato se ohrabruju političke reforme koje će promovirati socioekonomski razvoj i unaprijediti funkcioniranje zajedničke države.

Takva reforma bi, uz poboljšanje života građana BiH, trebala i snažno zagovarati uzdržavanje od nacionalističke retorike koja može ugroziti sav dosadašnji napredak.

“BiH kakvu znamo je bila izvor kulture, most među kulturama, funkcionalni primjer suživota različitih nacija. Moramo prestati s intervencijama koje su donijele teškoće BiH i trebamo dati priliku zemlji da počne svoju europsku priču”, poručio je zastupnik iz Slovenije, Ivo Vajgl.

(Al Jazeera Balkans)