Raste broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici

U BiH iz godine u godinu raste broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici. Istovremeno, ne postoje mehanizmi koji bi pomogli žrtvama na adekvatan način. Ohrabruje činjenica da se za razliku od prethodnih godina o ovom problemu sada više govori, a na nivou lokalnih zajednica uspostavljena je bolja saradnja nadležnih instuticija. U Bijeljini je formirana radna grupa i potpisan protokol o postupanju nadležnih subjekata na suzbijanju ovog problema.

Smatra se da na svako prijavljeno nasilništvo u BiH “pod tepihom” ostane od tri do pet neprijavljenih slučajeva. Samo u Bijeljini, gdje postoji sigurna kuća za žrtve porodićnog nasilja, na SOS telefon bilježi se godišnje i do 500  poziva.

„Ali ne znači da je to konačan broj jer mi uvijek govorimo i o nekim sivim brojkama nasilja u porodici koje nisu evidentirane, nisu prijavljene nadležnim institucijama“, kaže Vesna Savić, sekretar Centra za socijalni rad u Bijeljini.

„Mi od početka ove godine imamo konstantno žrtve u sigurnoj kući što prethodnih godina nije bio slučaj jer smo imali prekide boravka. To nam govori da imamo sve teže oblike nasilja koji zahtijevaju dugotrajniji rad sa žrtvom i kontinuiran rad na njenom osnaživanju i pripremi za povratak u prvobitnu sredinu“, ističe Milka Stević, koordinatorica sigurne kuće u Bijeljini.

Tokom ove godine sigurna kuća u Bijeljini imala je 11 štićenica, od čega je bilo pet maloljetnih osoba. Još uvijek zabrinjava činjenica da zbog nemogućnosti osamostaljivanja u 90% slučajeva žrtve se vraćaju nasilniku .

„A manji broj žena uspijeva da nađe zaposlenje ili drugo stambeno riješenje da bi mogla da se ne vrati u prvobitnu zajednicu nego da nastavi samostalno život. Nažalost još uvijek nemamo sistemski riješeno šta sa žrtvom nakon njenog izlaska iz sigurne kuće, još uvijek se sve to riješava na individualnom nivou“, dodaje Stević.

Na području Grada Bijeljina 2010. godine potpisan je protokol o postupanju nadležnih subjekata i međusobnoj saradnji na zaštiti žrtava nasilja u porodici. Radna grupa formirana od osam institucija i jednog Udruženja ovih dana radi na revidiranju tog Protokola.

„Ovo je prilika da ponovo aktuelizujemo rad naše grupe, da revidiramo Protokol, unaprijedimo Zakon kada je u pitanju naša lokalna zajednica,a potom pokušamo kap primjer dobre prakse da to pokažemo širom RS“, dodaje Savić.

„Gradska uprava je tu da pruže druge vrste podrške i pomoći, organizacione, tehničke i administrativne“, pojašnjava Ljubica Mlađenović, šef odsjeka Odjeljenja za društvene djelatnosti Grada Bijeljina.

Ove godine napravljen je pomak u Strategiji zapošljavanja RS gdje su žrtve nasilja prepoznate kao prioritetna kategorija prilikom zapošljavanja, te je bilo i mogućnosti za rad na njihovom ekonomskom osnaživanju.

(federalna.ba/RTV7)