Prema ocjenama stručnjaka postojeći nastavi planovi i programi (NPP) zastarjeli su i neadekvatni, o čemu svjedoče i loši rezultati bh. učenika na međunarodnim testiranjima TIMSS i PISA.
Kada su u pitanju
NPP-ovi za nastavu na hrvatskom jeziku Koordinacija ministara županija u
kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces
reforme obrazovanja i izradu predmetnih kurikula.
Za izradu
prijedloga predmetnih kurikula zadužen je Zavod za odgoj i obrazovanje,
koji u suradnji s resornim ministarstvima vodi taj projekt.
Prema
riječima ravnateljica Zavoda Jadranke Bošnjak, novi kurikuli trebali bi
se početi uvoditi u školskoj 2023./24. godini, dok se s pilotiranjem
nekih predmetnih kurikula može započeti već u školskoj 2022./23. godini.
Fokus postojećih NPP-a na pamćenju i razumijevanju
U
razgovoru za Fenu Bošnjak je istaknula kako su postojeći nastavni
planovi i programi zastarjeli, ne prate trendove i nova postignuća, niti
razvijaju toliko tražene kompetencije.
– NPP za na hrvatskom
jeziku za devetogodišnje osnovne škole u BiH izrađen je 2008. godine na
temelju sadržaja/tema iz Zajedničke jezgre iz 2003. godine i drugih
relevantnih dokumenata. Nedovoljna pripremljenost za uvođenje
devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja vidljiva je i danas, što se ogleda u
školama koje nisu opremljene na odgovarajući način i nedovoljnoj obuci
učitelja – kazala je.
Što se tiče NPP-a na hrvatskome jeziku za
gimnazije u Bosni i Hercegovini, Bošnjak je istaknula je kako se uočava
da iako je utemeljen na ishodima učenja i u uvodnom dijelu stavlja
naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema,
razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti,
socijalnih i drugih kompetencija, nema zahtjeva u ishodima koji bi
razvijali navedene sposobnosti.
Ravnateljica Zavoda ističe kako
su najveći nedostaci postojećih NPP-a što se zahtjevi većinom odnose na
pamćenje i razumijevanje, a nedostaju zahtjevi koji se odnose na
primjenu, analizu, procjenu i kreiranje.
– Nastavni planovi i
programi trebaju sadržavati zahtjeve koji će razvijati sve dimenzije
kognitivnog procesa kako bi učenici mogli primijeniti stečena znanja u
daljnjem školovanju, budućem radu i svakodnevnom životu. Također je
potrebno odrediti vrijednosti koje učenici trebaju usvojiti, a koje se
prožimaju kroz cijeli kurikul i razvijati njihove vještine kako bi
osigurali razvoj ključnih kompetencija koje su potrebne u vremenu u
kojem živimo – kazala je Bošnjak.
Proces kurikulske reforme složen i dugotrajan
Zbog
svega navedenog Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi
nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces izrade novih kurikula.
–
U taj projekt uključene su 152 odgojno-obrazovna djelatnika iz svih
županija koje rade po NPP-u na hrvatskom jeziku (menadžer i koordinator
projekta, voditelj stručnog tima, 7 koordinatora, 14 voditelja
predmetnih radnih skupina i 129 članova radnih skupina). Stručni tim
vodi reformu konceptualno i metodološki te donosi sve stručne odluke i
predlaže ministrima kurikulske dokumente za usvajanje. Reformom se
namjeravaju napustiti zastarjeli nastavni planovi i programi, kao i
metode nastave, koje bi zamijenili novi kurikularni dokumenti i novi
pristup učenju i poučavanju – pojasnila je Bošnjak.
Sve to,
dodala je, zahtjeva dosta vremena pa bi se novi kurikuli trebali početi
primjenjivati u školskoj 2023./24. godini, dok bi već sljedeće jeseni
moglo početi s probnom primjenom nekih predmetnih kurikula.
–
Kvalitetne promjene ne mogu se dogoditi preko noći te nam puno znači
najavljena pomoć Republike Hrvatske u ovom projektu. U suradnji s Uredom
za Hrvate izvan RH dogovoreno je potpisivanje Sporazuma o suradnji
između ministarstava obrazovanja županija koje rade na nastavnom planu i
programu na hrvatskom jeziku, Zavoda za odgoj i obrazovanje, Zavoda za
školstvo i svih relevantnih obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj
na čelu s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Uredom za Hrvate izvan
RH – kazala je Bošnjak.
Zajednička jezgra
Za uspješnu realizaciju ovoga projekta ključna je i podrška vladajućih struktura.
–
Nadam se da će se ta podrška nastaviti i da ćemo uspješno realizirati
ovaj projekt kako bi napokon dobili moderno obrazovanje, da djecu učimo
važnim i korisnim stvarima koje će im biti potrebne u životu, što bi u
konačnici trebalo rezultirati lakšim zapošljavanjem, gospodarskim
razvojem, boljim životnim standardom i zaustavljanjem iseljavanja –
poručila je ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje.
Bh.
obrazovanjem bavio se i Europski parlament, pa je tako u rezoluciji o
BiH iz lipnja ove godine zatraženo usklađivanje triju kurikula.
–
Imam informaciju o tome iz medija, ali službeno nismo ništa dobili. U
BiH Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje izradila je
Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja koja je u europskom
kontekstu prepoznata kao okvirni kurikul na temelju koje ministarstva
obrazovanja dalje rade na razvoju predmetnih kurikula. Ovaj proces
osigurava prohodnost učenika u cijeloj BiH – kazala je Bošnjak na kraju
razgovora.
(Vijesti.ba / FENA)