Svaka zemlja proizvodi značajne količine otpada od bačene hrane, do industrijskog i rudarskog otpada, starih elektronskih uređaja, papira i plastičnih vrećica, stare odjeće i obuće …
Količina otpada svakako
zavisi od tehnološkog razvoja svake ekonomije, ali je istovremeno i usko
povezana s obrascima i navikama potrošnje i proizvodnje stanovništva,
odnosno svijesti i odnosa prema otpadu.
Zbog širokog raspona
vrsta otpada i kompleksnih načina odlaganja otpada, odnosno procedura i
razvijenosti infrastrukturnih kapaciteta teško je dobiti potpuni uvid u
proizvedeni otpad i gdje se nalazi. Ipak postoje podaci, premda
različitih kvaliteta i izvora, za sve vrste otpada.
U razvijenim
ekonomijama sve se veće količine otpada recikliraju i tako sve manje
otpada šalje na odlagališta, odnosno otpad postaje važan resurs u tim
zemljama.
Iako je upravljanje otpadom izuzetno složen i skup
proces, kao i stvaranje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i
recikliranje za što su potrebna značajna ulaganja, nakon njezine
uspostave recikliranjem se mogu ostvariti značajni prihodi i stvarati
nova radna mjesta.
Uz navedeno određene vrste otpada imaju i
svoju širu globalnu dimenziju povezanu s izvozom i uvozom, jer su već
godinama pojedine vrste otpada postale roba i predmet međunarodne
trgovine.
Također u zemljama Evropske unije planovi razvoja
vlastite ekonomije uključuju i naglašavaju potrebu za osiguranjem
kvalitetnog recikliranja, ukidanjem odlaganja otpada, ograničavanjem
energetske upotrebe na nereciklirajuće materijale i zaustavljanjem
nezakonite isporuke otpada.
Prema Analizi Agencije za statistku
BiH o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu
2014.-2021. godine evidentan je generalno rast prometa sedam grupa
otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad,
stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona).
Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad.
Ukupna
količina izvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 1.100. 934
tone, što je za 26,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Podaci o
izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend
rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada.
Posmatrajući
pojedinačno grupe otpada, u 2021. godini povećan je izvoz staklenog,
metalnog, gumenog, tekstilnog i otpada od sagorijevanja, dok je otpad od
papira i kartona i plastični otpad zadržao trend postepenog pada.
Ukupna
količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 36.909
tona, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza
podataka o uvozu neopasnog otpada za period 2014.-2021. godine ukazuje
na trend pada uvezenih količina metalnog, plastičnog, otpada od
sagorijevanja i gumenog, dok je uvoz staklenog i otpada od papira i
zadržao trend rasta tokom posmatranog perioda.
U 2021. godini
uočen je rast izvoza metalnog otpada za 46,1 posto u odnosu na 2020.
godinu, a najviše, 76,2 posto izvezeno je u Tursku.
Količina izvezenog staklenog otpada bila je veća za 5,1 posto, a tokom 2021. godine najveće količine izvezene su u Hrvatsku.
U
2021. godini tekstilni otpad iz BiH se izvozio širom svijeta. Izvezeni
otpad obuhvata materijale kao npr. strugotina i ostali otpad kože,
otpaci od svile, otpaci od vune, pamučni otpad, lan i otpad, rabljena
odjeća. Tokom 2021. godine najveće količine tekstilnog otpada izvezene
su u Italiju.
U 2021. godini uočen je pad izvoza otpadnog papira
i kartona za 15,1 posto, a 55,3 posto otpadnog papira i kartona
izvezeno je u Srbiju.
Analiza podataka o izvozu plastičnog otpada
u periodu 2012.-2021. generalno ukazuje na promjenljiv trend rasta i
pada rast izvezenih količina. U 2021. godini uočen je pad izvoza,
količina izvezenog otpada bila je manja za 11,4 posto manja u odnosu na
2020. godinu, a također je najviše izvezeno u Srbiju i to 38,8 posto.
Izvoz
neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa u 2021. godina bilježi
rast od 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 55,9 posto
izvezeno je u Hrvatsku.
U 2021. godini količina izvezenog gumenog
otpada bila je veća za 11,5 posto u odnosu na 2020., a 47,5 posto tog
otpada izvezeno je u Slovačku.
Analiza podataka o uvozu metalnog
otpada u periodu 2014.-2021. ukazuje na promjenjiv trend rasta i pada
uvezenih količina. U 2021. godini pad uvoza bio je 4,2 posto u odnosu na
prethodnu godinu, a najviše, 37,1 posto uvezeno je iz Švicarske.
U
2021. godini zabilježen je rast uvoza tekstilnog otpada za 9,1 posto, a
najviše, 52,5 posto uvezeno je iz Njemačke, zabilježen je i rast uvoza
otpadnog papira i kartona, a najviše, 48,6 posto od ukupnog uvoza
uvezeno je sa Kosova.
U 2021. godini količina uvezenog plastičnog
otpada bila je 33,3 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a najviše,
6,7 posto plastičnog otpada uvezeno je iz Hrvatske.
U prošloj
godini smanjen je i uvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa,
a od ukupne količine 35,2 posto uvezeno je iz Mađarske.
U 2021. godini uočen je i pad uvoza količina gumenog otpada, a od ukupno uvezene količine 73,3 posto uvezeno je iz Srbije.
Zbog
nedostatka podataka u Bosni i Hercegovini o vozu/izvozu neopasnog
otpada prema Regulativi 259/93/EEC o prekograničnom prometu otpada,
Odsjek za statistiku okoliša Agencije za statistiku BiH je poduzeo
aktivnosti na obradi dostupnih podataka statistike vanjske trgovine.
Razvoj
i proizvodnja statistike vanjska trgovine u BiH se odvijaju kroz
statističke institucije. Osnova razvoja je utvrđena evropskim propisima i
stoga je statistika vanjske trgovine u velikoj mjeri usklađena sa
zemljama EU. Osnovni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava
(JCI). Agencija za statistiku BiH dobija potrebne podatke iz
Jedinstvenih carinskih isprava od Uprave za indirektno oporezivanje BiH,
u skladu sa Protokolom o saradnji potpisanim između tih dviju
institucija.
(Vijesti.ba / FENA)