Julian Assange on May 19, 2017, in London. Ecuador granted citizenship to Assange as part of a failed attempt to transfer him to Russia as a diplomat. (Dominic Lipinski/PA Wire/Zuma Press/TNS)

Asanž danas pred britanskim sudom

Britanski sud u ponedjeljak bi trebao donijeti konačnu odluku treba li osnivač Vikiliksa Žulijan Asanž biti izručen Sjedinjenim Državama zbog curenja mnoštva tajnih američkih dokumenata što će predstavljati kulminaciju 13 godina dugih pravnih bitaka i pritvora.

Dvoje sudaca na Visokom sudu u Londonu trebalo bi odlučiti vjeruju li američkim jamstvima da se Asanž neće suočiti sa smrtnom kaznom i da se može uzdati u pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana američkog ustava bude li se u SAD-u teretio za špijuniranje.

Asanžov pravni tim kaže da su moguće tri opcije, da bi mogao ili biti u zrakoplovu na putu preko Atlantika u roku od 24 sata od presude, pušten iz zatvora ili opet zaglaviti u mjesecima pravnih bitaka.

VikiLiks je objavio stotine tisuća povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima Vošintona u Afganistanu i Iraku, kao i niz diplomatskih depeša, što je najveći sigurnosni propust te vrste u povijesti američke vojske.

U travnju 2010. objavio je povjerljiv video koji prikazuje američki napad helikopterom 2007. godine u kojem je ubijeno desetak ljudi u glavnom gradu Iraka, Bagdadu, uključujući i dvoje novinara Rojtersa.

Vlasti SAD-a žele izvesti Asanža, rođenog u Australiji, na suđenje za 18 optužbi, gotovo sve prema Zakonu o špijunaži, tvrdeći da su njegovi postupci s VikiLiksom bili nepromišljeni, naštetili nacionalnoj sigurnosti i ugrozili živote agenata.

Njegovi brojni globalni pristaše optužnicu nazivaju parodijom, napadom na novinarstvo i slobodu govora te osvetom zbog nacionalnog sramoćenja. Skupine za ljudska prava i neka medijska tijela, kao i australski premijer Anthony Albanesea i drugi politički čelnici, pozivali su na odbacivanje slučaja.

Ako Visoki sud presudi da se izručenje može nastaviti, Assangeovi pravni putevi u Velikoj Britaniji su iscrpljeni, a njegovi odvjetnici će se odmah obratiti Europskom sudu za ljudska prava kako bi zatražili hitnu zabranu deportacije dok taj sud ne odredi da će saslušati sve strane o njegovom slučaju.

S druge strane, ako suci odbiju američki zahtjev, tada će on moći uložiti žalbu na izručenje po tri osnove, a to bi moglo doći na dnevni red tek sljedeće godine.

Također je moguće da suci odluče da se na saslušanju u ponedjeljak treba razmotriti ne samo može li se žaliti, već i što bi mogao biti sadržaj te žalbe. Presude li u njegovu korist u takvim okolnostima, mogao bi biti pušten na slobodu.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*