RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Lokalno stanovništvo i predstavnici općina kojih se dotiče nova trasa koridora 5c kroz Hercegovinu kažu da ih iz vlasti još niko ništa nije pitao.
Aktualna vlast u Federaciji odlučna je u naumu da autoput na jugu Mostara sprovede kroz obradivo zemljište u Malom Polju, Hodbini i Ortiješu uprkos žestokom protivljenju lokalnog stanovništva. Tvrde kako je to jedina moguća trasa koja će, kako kažu, donijeti prosperitet i boljitak stanovništvu i koja će “uspješno povezati Mostar s koridorom 5c”.
S druge strane, lokalno stanovništvo koje su zdušno podržali i opozicija i pojedini zastupnici vladajućih stranaka koji dolaze iz južnih naselja grada, stava su da će naselja na jugu Mostara prolaskom autoputa biti potpuno uništena. Osim Mostaraca, zamjerke na trasu imaju i građani Jablanice i Konjica, kao i aktualna lokalna vlast u ovim općinama.
Suluda ideja
Načelnik Konjica Emir Bubalo kaže kako su važne odluke donošene a da se pritom lokalna zajednica i građani nisu pitali apsolutno ništa. Konjičani su s razlogom zabrinuti za izvor rijeke Ljute koji je novom trasom ugrožen, kao i za tunel kroz planinu Prenj čiji će ulaz, umjesto u Jablanici, biti u Konjicu.
– Nismo imali ni javnu raspravu, niko nam nije došao i upitao nas bilo šta vezano za autoput ili ukratko gotovo ništa nije rađeno onako kako treba, kako nalažu propisi. Sve je na silu, bez komunikacije, bez javne rasprave, tako da nismo zadovoljni velikim brojem stvari, kazao nam je Bubalo, podsjećajući da Općina dosad o ovoj temi nije komunicirala ni sa Savezom općina i gradova.
– Nikoga, čini se, to ne zanima, pošto je riječ o problemu samo nas Konjičana. Lično sam prisustvovao sastanku načelnika općina koje se protive trasi održanom u Jablanici, te tom prilikom razgovarao i s gospodinom Bučom i shvatio da je novac jedini problem, odnosno da se navodno sve radi s ciljem ušteda, dodao je.
Općinsko vijeće Jablanica nedavno je donijelo deklaraciju kojom se usprotivilo “svemu što radi aktualna i što je radila prethodna federalna Vlada po pitanju autoputa”, dok je peticiju za korekcije koje se tiču autoputa u samoj općini i to u prvih deset sati potpisalo oko šest hiljada građana. Jablaničani žele da se na autoput priključe u naselju Glogošnica, a ne u Konjicu.
– U ovom slučaju bismo morali putovati više od 30 kilometara kroz stari put i tunel poput Crnaje koji je nemoguće sanirati kako bismo se uključili na autoput, a što nije u interesu građana. Na sjednici Općinskog vijeća odlučili smo koordinirati s ostalim ugroženim općinama, te podići glas protiv trase od Sarajeva do Konjica, odnosno od Konjica do Mostara, pošto na njoj apsolutno ništa nije rađeno u skladu sa zakonima, odnosno sa stavovima struke i nauke, upozorava načelnik Jablanice Salem Dedić.
Napominje i da zakon nalaže da se pri izgradnji autoputa u najvećoj mjeri moraju konsultovati lokalne zajednice, a da je Jablanica u ovoj priči potpuno zaobiđena.
– Niko nas ništa ne pita, nastavljaju raditi po svom, a na štetu građana, s čime ćemo se nastaviti boriti i u periodu koji je pred nama. Izbjegava se javna rasprava, dok gospodin Terzić (Adnan, direktor Autocesta, op.a) čini se ne namjerava doći u Jablanicu, kaže Dedić.
Koordinacija srpskog naroda u Mostaru o nastalom problemu do jučer nije raspravljala, ali je itekako zainteresovana s obzirom na to da zamišljena trasa prolazi kroz imanja brojnih povratnika u jugoistočni dio grada.
Predsjednik Dušan Golo ideju da trasa prođe između puta M17 i mostarskog aerodroma smatra suludom. Kaže i da je van pameti da ona prođe kroz plodno poljoprivredno područje koje je uz to i vjekovima naseljeno.
– Nemoguće je tako veliki projekat dovesti do kraja a da se pritom ne zagade vodotoci, podzemni tokovi i, nažalost, zrak koji dišemo. Ako već postoji 11 ili 12 projekata i različitih trasa, otkud onda ovoliko volje da put prođe baš ovim dijelom grada, pita se Golo, pa potom sam odgovara: “Očigledno je da postoje skriveni motivi pojedinih interesnih grupa. Ukoliko se projekat uistinu realizuje, na velikom gubitku će biti i povratnici Srbi, tako da je zamišljena trasa i za srpski narod Mostara najneprihvatljivija. I mi smo pri stavu da je najbolja solucija da trasa prođe iznad Blagaja, kako je navedeno u projektu iz 2011.”
Osim za plodno tlo u blagajskom kraju, srpski povratnici posljednjih dana zabrinuti su i zbog još nekih činjenica.
– Prisustvovao sam nedavno okruglom stolu u organizaciji Mostarskog kruga u hotelu Bristol, gdje je jedan od učesnika, koji je inače stručan i upoznat sa stanjem na terenu, kazao kako bi trasa ugrozila i opstanak Saborne crkve koja je trenutno u fazi obnove, a o čijoj važnosti za grad je i suvišno govoriti. Apelujemo zbog toga da se u rješenje problema uključe stručni i dobronamjerni ljudi, jer se bojim da ćemo u protivnom izazvati tragediju ili tragedije, dodaje Golo.
Stiže Ivanić
Mostar će u utorak posjetiti predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, koji će tom prilikom biti gost i Koordinacije, te između ostalog s Mostarcima razgovarati o trasi autoputa.
– Od gospodina Ivanića ćemo zatražiti zaštitu od srpskih predstavnika u svim domovima i ja sam iskreno uvjeren da ćemo ju bezrezervno imati. Srpske ruke, naravno, neće biti sporne, ali je važno zaustaviti mašineriju koja je spremna svoje naume sprovesti u djelo. Politika je, nažalost, kao i brojne stvari u realnom životu, tek puki interes, a kada je on obostran, onda sve ide lako. Kad obostranog interesa nema, procesi obično odlaze unedogled. Grad Mostar je najslikovitiji primjer, tvrdi Golo.
Mještanin Vujadin Berberović, inače jedan od srpskih povratnika u ovaj kraj, napominje da je oko sedam hiljada mještana posljednjih dana potpisalo peticiju za izmještanje trase na obode Podveležja, koja bi, tvrdi, bila najisplativija i najmanje bi ugrozila stanovnike južnog dijela Mostara.
– Ovo nije samo atak na povratnike Srbe već na sve stanovnike ovog kraja. Nedavno sam javno kazao, a sad ću ponoviti, neko na ovaj način pokušava eliminisati nas s ovog područja po drugi put. Većina Srba na jugu Mostara, a ima nas više od hiljadu, živi od poljoprivrede, pa bismo u slučaju da ostanemo bez imanja, ostali i bez kore hljeba koju sebi priuštimo, kaže nam Berberović.
Napominje i da je komunistička vlast u prošlosti mještanima oduzimala plodno zemljište za potrebe izgradnje aerodroma, M17 i Aluminijskog kombinata.
– Zemlja koju su nam u to vrijeme oduzimali danas je u rukama određenih biznismena, da ne upotrijebim neki grublji izraz, dok isti gledaju da nam oduzmu i ovo zemlje što je ostalo i koja nas hrani. Naša peticija nije politika, to je život, a ovo što nam nameću je puka politika i čisti interes, smatra Berberović.
Kaže i kako su Mostaru i BiH za slične projekte potrebni stručni ljudi, “poput onih koji su nedavno govorili na tribini Mostarskog kruga”. Ekolozi, ekonomisti, arhitekti, građevinari, agronomi su, kaže, složni da je idealna trasa ona koja ide obodima Podveležja.
– Njome se ne bi dirao niko, ona bi išla kroz krš i neobradivo zemljište, bila bi duga oko 15 kilometara i bila bi najjeftinija. U slučaju da prođe između aerodroma i puta M17, trasa bi zagadila zrak, proizvela vjerovatno i brojne bolesti, uništila bi Bunu i Bunicu, koje su prirodni smaragdi, i na koncu bi nam uzela i egzistenciju. Zanimljivo je da je u cijeloj Hercegovini svega pet ili šest posto zemljišta plodno, dok vlastodršci uprkos tomu namjeravaju put provesti upravo kroz taj predio, dodaje Berberović.
Upozorio je i na lokalne predstavnike vlasti za koje je kazao da su nedavno u Blagaju pokušali ublažiti grijehe najmoćnijih političara u zemlji, od kojih je, kako kaže, sve i krenulo, kao i na nedavnu izjavu Fadila Novalića, koji je izjavio kako Srbi u Mostaru žive dobro.
– Demantujemo sve što je tog dana kazao, s izuzetkom konstatacije da je Vlada Federacije pomogla obnovu Saborne crkve, a što se ipak ne tiče gorućeg problema autoputa, kazao je.
Legendarni fudbaler i trener Duško Bajević, čija imovina je također direktno ugrožena novom trasom, iz Grčke je podržao sugrađane koji su odlučni zaustaviti izgradnju dijela autoputa.
– Ja ću biti značajno oštećen, ali to je manje bitno, bitna je imovina ljudi, mojih komšija koji od te zemlje žive. To je oaza za život i uvijek je tako bilo, a tek bi trebala postati u svojoj potpunosti. Niko tu osim nas koji smo došli i ulagali vlastiti novac nije ništa izgradio, nikakva vlast, govorio je Bajević za portal Klix.
Podsjetimo da je rasprava o amandmanima na prijedlog prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Autocesta na koridoru 5c” održana na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u prošlu srijedu, između ostalog, pokazala da postoji eventualno kršenje procedure, jer pomenuti prostorni plan nije usvojen u Domu naroda.
Pozicija je podržavajući amandmane ukazala da se njima postiže enormna ušteda, a opozicija da je prije svega nemoguće usvajati amandmane na akt koji nije usvojen, te da se radi o ozbiljnoj izmjeni trase, što je nemoguće uraditi bez prethodne javne rasprave u lokalnim zajednicama.
Isti amandmani trebali su se naći na 17. redovnoj sjednici Doma naroda PFBiH u prošli četvrtak, ali je zasjedanje prekinuto prije otvaranja te sjednice, a njeno održavanje najavljeno je za naredni četvrtak.
Doslovno prenosimo kako su opisane dionice koridora na potezu od Konjica do Počitelja kroz pomenute amandmane.
Šta su dionice
Dionica osam tretira trasu od Konjica, petlja Ovčari, do Mostar-Sjevera dužine 24,150 kilometara: “Početak ove dionice nalazi se u rejonu Ovčari. Nakon Petlje Ovčari dionica prelazi mostom preko rijeke Trešanice, magistralne saobraćajnice M17 i željezničke pruge Bradina – Mostar i ulazi u tunel T8 dužine 2.100 metara istočno od Konjica. IzIaz iz tunela smješten je u podnožju brda Dedinovac odakle trasa prelazi preko rijeke Neretve i dolazi u Polje Bijela. U nastavku se trasa pruža obodima brda Paklena, naseljem Medašković i lijevim obodom kanjona rijeke Bijela sve do ulaza u tunel Prenj dužine koji je približno 10.000 metara.
IzIaz iz tunela je na južnoj strani planine Prenj odakle se trasa pruža visokim nasipom, mostovima i tunelom dolazi iznad naselja Podgorani, prolazi kroz lokalitet Dolac gdje presijeca regionalnu saobraćajnicu, prolazi kroz lokalitet Rudežina sve do ponovnog ulaza u tunel u mjestu Bošnjaci. IzIaz iz tunela je smješten prije naselja Kuti. U nastavku trasa izlazi na Petlju Mostar sjever gdje se autocesta veže na magistralnu saobraćajnicu M17 kojom se ostvaruje sjeverna veza sa gradom Mostarom. Centar petlje se nalazi na koordinati 6492125 i 4804889 u stacionaži km 262+000.
Na petlju Mostar sjever osigurati priključak brze ceste do spoja sa M6.1. Ova dionica je ujedno početak brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH i sjeverozapadna obilaznica grada Mostara.”
Dionica devet se odnosi na potez Mostar-Sjever – Mostar-Jug i duga je 14,134 kilometra: “Početak ove dionice se nalazi u naselju Kuti. Trasa se dalje nastavlja rejonima Potoka i Vrapčića do ulaza u Mostar obodima Podveležja. Nadalje trasa prolazi rejonima Opine i Gnojnice, da bi završila sjeverno od Međunarodnog aerodroma Mostar neposredno pred petljom Mostar-Jug.”
Dionica Mostar-Sjever – Mostar-Jug ujedno je i istočna obilaznica grada Mostara.
Dionica deset opisuje trasu Mostar-Jug – Počitelj dužine 21,399 kilometara: “Početak ove dionice se nalazi u naselju Ortiješ, gdje je u neposrednoj blizini smještena i petlja Mostar-Jug. Centar ove petlje se nalazi na koordinati 6487175 i 4794417 u stacionaži km 276+000.
Ova petlja predstavlja ukrštaj autoceste sa magistralnom cestom M17, kojom se ostvaruje veza sa Mostarom sa južne strane. U nastavku trasa obilazi zračnu luku sa zapadne strane, te se dalje razvija do niza objekata naselja Stanojevići gdje je predviđen pomoćni uslužni objekat “Rotimski potok”. U nastavku trasa se zavija prema rejonima Lokvi i Bivoljeg brda do petlje Počitelj kod rejona Ševaš njive, gdje se ova dionica i završava.”
(Vijesti.ba / Oslobođenje)
