RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izjavio je kako se “perverzni populizam“ i “radikalizam“ nadopunjuju i razbuktavaju rasizam, mržnju prema strancima, mržnju prema muslimanima, antisemitizam i druge vrste netolerancije u svijetu.
U Ženevi je danas počelo 34. zasjedanje Vijeća za ljudska prava, a u uvodnom izlaganju prvi čovjek UN-a Guterres je istakao kako se širom svijeta krše ljudska prava i kako međunarodna zajednica treba uložiti više napora u rješavanje kriza i ratova.
“Nepriznavanje ljudskih prava je bolest koja se širi na sjeveru, jugu, istoku i zapadu svijeta. Vijeće za ljudska prava mora biti dio terapije liječenja te bolesti“, poručio je Guterres.
Ukazujući na sve dublje krize u različitim dijelovima svijeta, Guterres je kazao kako novi sukobi i ratovi izbijaju, a da raniji ne završavaju. Upozorio je i na to da sva ta krizna žarišta sve jače veze imaju sa radikalizmima i terorizmom kao globalnim prijetnjama miru i stabilnosti.
“I prava izbjeglica i migranata su na udaru, a u porastu je i krijumčarenje ljudima. Međunarodna zajednica ne može izbjeći svoju odgovornost u situaciji u kojoj sve veći broj ljudi bježi iz ratova. Moramo učiniti sve kako bismo ponovo uspostavili sistem međunarodne zaštite izbjeglica“, kazao je Guterres.
Naglasivši važnost prava žena i djece, Guterres je kazao kako je nemoguće ostvariti ciljeve zaštite ljudskih prava ako u procesu ne budu učestvovale i žene i djevojke.
“Moramo naglas reći da su i prava žena ljudska prava. U različitim dijelovima svije su i milioni djece lišeni osnovnih prava. Djeca su najveće žrtve ratova i kriza. Polovicu izbjeglica u svijetu čine najnezaštićenija bića, djeca“, rekao je Guterres.
Tokom naredne četiri sedmice, predstavnici 47 članica Vijeća za ljudska prava će razmatrati sva aktuelna pitanja koja se tiču te oblasti, a s posebnim akcentom na krize na Bliskom istoku.
Nasilje, tortura, vjerske slobode, borba protiv terorizma, zaštita prava djeteta, borba protiv klimatskih promjena su samo neke od tema o kojima će Vijeće u narednim danima raspravljati i pokušati usaglasiti zajedničke smjernice ka rješavanju kriza.
Vijeću će do 24. marta biti podneseno više od 100 izvještaja iz 45 zemalja, među kojima su Sirija, Mijanmar, Iran, Eritreja i druge zemlje. Najavljen je i poseban panel o nasilju i torturi režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada nad civilima.
Vijeće za ljudska prava je međuvladino tijelo unutar UN-a, odgovorno za promicanje i zaštitu ljudskih prava u svijetu, rješavanje situacije kršenja ljudskih prava, te davanje preporuka. Vijeće ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima ljudskih prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice. Vijeće za ljudska prava broji 47 država članica UN-a koje bira Generalna skupština UN-a na razdoblje od tri godine.
(Vijesti.ba / AA)
