Grad u BiH koji je u Jugoslaviji bio četvrti po razvoju

Mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa problemom iseljavanja, pokazuju najnovije statistike. Razlozi su uglavnom ekonomske prirode. Jedan od izuzetaka u našoj zemlji je Bugojno, grad u kojem oživljava nekoliko različitih privrednih grana, ali i poljoprivreda.

Fahrudin Karadža iz Bugojna prije dvadesetak godina otvorio je malu trgovinu. Njegova firma za proizvodnju namještaja zapošljava 70 sugrađana. Ovi proizvodi su primamljivi za mnoge hotele u regiji.

“Danas se bavimo prozivodnjom pločastog namještaja, tapaciranog namještaja te posteljnog programa. Radimo kompletno opremanje hotela, motela, ureda… Formula je za mene jednostavna: samo rad. Gotovo dvadeset četiri sata radimo i aktivni smo”, otkrio je Fahrudin Karadža, vlasnik fabrike “Kašmir”, Bugojno.

Kako su nam sami Bugojanci rekli, posljednjih nekoliko godina uzgoj maline preporodio je cijelu opštinu. Popularno “crveno zlato”, kako još nazivaju ovo voće, donosi značajan profit velikom domaćinstvima, ali i hladnjačama koje vrše otkup. Godišnje, na području Bugojna, proizvede se gotovo 5.000 tona maline.

“Svake godine, malinarstvo se proširuje, a i plantaže samim time. Takođe, i prodaja naših sadnica. Na području Bugojna, imamo preko 300 kooperanata i njih još 1.000 na području Srednjobosanskog kantona. Pokazalo se kao jako pogodno, ali sve više preferiramo organsku proizvodnju”, kazao je Jasmina Ugarak, magistar agronomije.

Upravo organska proizvodnja mogla bi biti budućnost ovog kraja. Tako misle u kompaniji “Sphere” koja već sada u okolini Bugojna ima 40 plastenika na gotovo pet hektara u kojim se uzgaja isključivo organsko povrće. U toku sezone zapošljavaju 50 radnika, a svoje proizvode izvoze uglavnom u Evropsku uniju.

“Što se tiče organske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, ona 100 posto može proći na tržištu, posebno ako se uzme u obzir to da mi mnogo izvozimo. Imamo i evropski certifikat Global GAP, što je dokaz da su naši proizvodi 100 posto organski, tj. da nema upotrebe nekih pesticida, herbicida i ostalih preparata”, navela je Mahira Karagić, Sphere d.o.o. Bugojno.

U bivšoj Jugoslaviji, Bugojno je bilo grad sa četvrtom najvećom stopom razvoja. Većina fabričkih postrojenja potpuno je uništena devedesetih godina. Danas je mnogo bolje, kažu Bugojanci. Ali i dodaju: ne baš svima.

ANKETA:

“Evo ja idem u Glamoč u šumu da zaradim. Da bih preživio.”

“Živi se kao u većini Bosne I Hercegovine.Ali eto, nije zadovoljavajuće.”

“Kako se ko snađe. Ko radi, može.”

“Ko hoće da radi – ima. Ima posla i može se naći i može se zaraditi. Ali je dosta ljudi koji bi da sjede u kancelariji i da ne rade, haman, ništa.”

Hasan Ajkunić je načelnik opštine Bugojno četvrti mandat zaredom. Na posljednjim izborima pobijedio je kao nezavisni kandidat. Za jedan od svojih najvećih uspjeha smatra 50 posto zaposlenih koja stalno raste. Sa građanima je saglasan u tome da može biti bolje.

“Da se ta visoka politika spusti na lokalni nivo. Da se vidi kako obični, jednostavni ljudi žive. Da se vidi kako žive ljudi koji nemaju posao, ali i oni koji imaju neke minimalne plaće. I da pokušamo graditi taj srednji stalež. Ovo što imamo, to ne može nazad. Grad Bugojno će se razvijati, bez obzira na nečiju pomoć. Investitori dolaze iz vana”, poručio je Hasan Ajkunić, načelnik opštine Bugojno.

Prema riječima načelnika, Bugojno u narednom periodu očekuje otvaranje nove fabrike vode, te proizvodnih pogona Preventa u kojima bi posao trebalo pronaći novih 1.000 radnika.

(N1)