Izgradnja 113,4 km brze ceste Sarajevo – Beograd preko Prače košta milijardu eura

Dva sarajevska instituta, IPSA i Eptisa BiH, dostavili su i prezentirali Delegaciji Evropske unije u BiH tehničke studije za izgradnju brze ceste Sarajevo – Vardište, u kojoj su odredili pet varijanti izgradnje brze ceste Sarajevo – Beograd, ukupnu dužinu i cijenu svih pravaca s trasama i uputama.
Prvi i ujedno najnepovoljniji pravac koji je predložen u studiji, Pale – Sokolac – Rogatica, dužine 113,2 kilometra, koštao bi 1,2 milijarde eura.

Najpovoljniji pravac je preko Prače, koji bi koštao 994,6 miliona eura. Ovaj pravac dužine 113,4 kilometra išao bi od Prače kanjonom Hrenovice pa zatim obalom rijeke Drine i preko Ustiprače prema Vardištu u Višegradu. Na ovom pravcu gradili bi se tuneli i mostovi, navodi se u studiji.

Preporuka puni profil brze ceste
“Varijante koje su rađene za računsku brzinu od 80 kilometara na sat su jeftinije u odnosu na varijante za 100 kilometara na sat, iako su većih dužina, ali su objekti znatno kraći. Preporuka je da se drži puni profil brze ceste, ali primjene ograničenja za brzinu od 80 kilometara na sat”, navode eksperti u studiji.

Eksperti iz Ipse i Eptise BiH na brzoj cesti Sarajevo – Beograd predvidjeli su i izgradnu petlji u Lukavici, na Palama, Sokocu, u Prači, Hrenovici, Mesićima, Ustiprači i Višegradu.

Obilaznice gradova
Kako saznajemo, svim varijantama brze ceste nastojano je osigurati izmještanje tranzitnog saobraćaja iz gradskih zona.

Brzom cestom posebno bi bio riješen problem obilaznica oko Rogatice, Višegrada te Sarajeva koji imaju tranzitni saobraćaj koji prolazi kroz gradsku jezgru ili u blizini nje.

Mjesta Pale, Goražde i Sokolac dobila bi u neposrednoj blizini cestu visokog ranga na koju bi se mogli brzo konektovati preko postojeće ili novoizgrađene mreže puteva.

U studiji nije definisano da li će u sklopu brze ceste biti otvoreni ili zatvoreni sistem sa naplatom.

Budući da je koridor uzak, na više mjesta je brza cesta u koliziji s magistralnim i cestama nižeg ranga.

Za finansiranje trase ovog puta interes je iskazala vlada Turske, a nakon predstavljene studije, vlasti se trebaju dogovoriti koji je pravac najpovoljniji i najefikasniji.

(Klix.ba)