RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Iseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine i regiona sve je veći problem kojim se političari nedovoljno bave, jedan je od zaključaka 70. Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koja je danas okončana u Banjoj Luci.
Biskup banjalučki, Franjo Komarica, upozorava da je potrebno odgovoriti na pitanje zbog čega se to događa i kako zaustaviti taj trend.
On je ocijenio da je, kada je riječ o problematici Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji, zajednički problem sve brojnije iseljavanje stanovništa prema srednjoj i zapadnoj Evropi.
“Očigledno je da je to ozbiljan društveni problem kojim se političari premalo bave, iako se ovo područje sve više prazni, a demografska slika je sve lošija”, rekao je Komarica na konferenciji za novinare.
Komarica je naveo da ima i onih koji nisu prisiljeni da napuste rodni kraj, gdje imaju radno mjesto i normalan život, ali ga napuštaju, jer im se nudi prilika za veću zaradu.
“Pitamo se šta rade naši politički i svi društveni faktori u ovim zemljama da se ljudima omogući da ostanu u svom rodnom kraju, te koliko apeluju na bogatije zemlje da pomognu ‘ekonomskim injekcijama’ da bi se zaustavio talas iseljavanja”, rekao je Komarica.
On je izrazio žaljenje što “oni koji su bili zaduženi za sprovođenje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma to nisu radili ozbiljno, kako su to morali”. Komarica je poručio da je potrebno pitati i zašto je to tako i pod čijim se odobrenjem tako radilo, te da se ne smije dozvoliti da na ovim prostorima i dalje vrijedi briselska politika čiji je princip, kako je rekao, “što gore-to bolje”.
Nadbiskup vrhbosanski Vinko Puljić osvrnuo se na pitanje položaja Hrvata u našoj zemlji i u tom kontekstu na budućnost Bosne i Hercegovine, ustvrdivši da je ključ u pronalaženju jednakopravnosti naroda.
“Najpametnije bi bilo da domaći ljudi shvate da moramo jedni sa drugima pronaći način da živimo u ravnopravnosti. Tek tada možemo govoriti o budućnosti ove zemlje”, istaknuo je Puljić.
On je naveo da su tokom konferencije biskupi razmijenili i iskustva u radu, ističući da je jedna od važnih djelatnosti Katoličke crkve rad “Karitasa”, koji bi trebalo učiniti što djelotvornijim i usklađenijim.
U saopštenju nakon završene Biskupske konferencije, koje je pročitao generalni sekretar konferencije Ivo Tomašević, navedeno je i da su biskupi odobrili opšti pravilnik “Karitasa”, te prihvatili godišnji izvještaj i izvještaj nadzornog vijeća ove organizacije.
“I ovom prilikom biskupi zahvaljuju svim direktorima i radnicima i onima koji su podržavali ‘Karitas’, te podstiču sve vjernike na žarku molitvu za tolike dobrotvore koji su pomagali u teškim ratnim danima, a mnogi to čine i danas”, kaže se u saopćenju.
(BHRT/RTV7)
