“Porajmos”: Na službeno priznanje genocida nad Romima čekalo se 70 godina

“Porajmos” je romski naziv za genocid nad Romima. Dan sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu obilježava se 2. augusta.

Datum je odabran u povodu sjećanja na 2. august 1944. kada je u jednoj noći ubijeno 2.897 Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz. U znak sjećanja na romske žrtve “Porajmos” je po prvi put obilježen i u Bosni i Hercegovini.

Tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je oko pola miliona Roma. Više desetina hiljada ih je stradalo na jugoslovenskom prostoru. Bosna i Hercegovina je jedina evropska zemlja u kojoj je spriječen genocid nad Romima, zahvaljujući odlučnoj akciji bošnjačkih uglednika koji su 1941. godine formirali odbor za spas Roma. U maju naredne godine donijeli su Rezoluciju kojom Rome proglašavaju sastavnim dijelom bošnjačkog naroda, čime su romski narod zaštitili od rasističkih zakona.

Voditelj Odsjeka za historiju Sead Selimović kazao je da se o holokaustu i stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu dugo nije istraživalo i pisalo, te da je tek 50 radova napisano između 1960. i 1970. godine.

– Tek 1980. godine su se stvorile pretpostavke da se značajnije istražuje i piše o genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu – istakao je.

U aprilu 2015. godine Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o anticiganizmu u Evropi i priznanju 2. augusta kao Evropskog dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Važan iskorak donošenju ovakve rezolucije i na nivou Evropske unije bila je inicijativa evroparlamentarke Lívije Járóke iz Mađarske, prve Romkinje na toj funkciji.

Selimović smatra da ima mnogo razloga zašto se 70 godina čekalo na službeno priznanje genocida nad Romima, ističući da treba imati na umu činjenicu da su u Evropi postojale predrasude prema određenim narodima.

– Čak veliki broj intelektualaca je Rome smatrao nedostojnim čovjeka što se vidi iz mnogih izvještaja koji su Rome nazivali prljavim i nedoraslim – kazao je.

Također je dodao da Romi nikada nisu imali svoju državu te da samim tim nisu uspjeli stvoriti mehanizme da zaštite sebe u bilo kojem dijelu Evrope.

Predsjednica Udruženja Roma “Euro Rom” i studentica Poslovne ekonomije u Travniku Admira Biberović ističe da jedino obrazovanjem Romi mogu biti u domovini, ali i svijetu predvodnici pozitivnih promjena. Na taj način najbolje će znati i zaštiti svoja prava.

– Povećava se broj zaposlenih Roma, iako taj broj nije veliki – istakla je Biberović.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi u kojoj je u jeku genocidnog pogroma nad Romima djelovao odbor za spas Roma i izdat prvi dokument kojim se traži, i uspijeva, u dobroj mjeri zaštititi romska populacija.

(Vijesti.ba / FENA)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*