RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) sutra okončava procesne radnje, a vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji krajem decembra ove godine u Hagu. Posljednja presuda koju će Žalbeno vijeće Haškog tribunala sutra izreći je pravosnažna presuda u predmetu “Prlić i drugi”.
Tribunal u Hagu zatvara se u decembru nakon 24 godine od osnivanja.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovao je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija u maju 1993. godine kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine početkom 1990-ih. MKSJ je bio prvi sud za ratne zločine koji su osnovale Ujedinjene nacije nakon nurnberškog i tokijskog procesa na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu.
Predviđeno je da predmete koje Haški tribunal još uvijek nije okončao preuzme Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS).
MMKS će voditi drugostepeni, žalbeni postupak za ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, prvostepeno osuđenog na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Mehanizam za međunarodne krivične sudove vodiće drugostepeni postupak i u predmetu ratnog komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je prošle sedmice osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti širom Bosne i Hercegovine, višegodišnjeg teroriziranja Sarajeva i uzimanja pripadnika UN-a za taoce. Mladićeva odbrana najavila je žalbu na prvostepenu presudu.
MMKS će voditi žalbeni, drugostepeni postupak i u predmetu Vojislava Šešelja koji je prvostepenom presudom Pretresnog vijeća Haškog tribunala oslobođenog odgovornosti za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te zločine protiv vojvođanskih Hrvata. U predmetu Vojislav Šešelj žalbu je uložilo haško tužilaštvo.
Pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. godine bili oslobođeni krivice za zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali je Žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naložilo ponovno suđenje.
Optužnicu protiv Slobodana Miloševića potpisala je tadašnja glavna haška tužiteljica Luiz Arbur (Louise Arbour). Kanađanka je na toj dužnosti naslijedila Južnoafrikanca Ričarda Goldstouna (Richard Goldstone), a nakon nje kancelariju glavnog tužioca preuzela je Švicarka Karla del Ponte (Carla del Ponte). U istoriju će, kao zadnji glavni haški tužitelj, ući Belgijac Serž Bramerc (Serge Brammertz).
U istoriji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju krivice za ratne zločine oslobođeno je 19 osoba. Među njima su i komandanti u Armiji Republike Bosne i Hercegovine Sefer Halilović i Naser Orić, bivši načelnik Generalštaba vojske Jugoslavije Momčilo Perišić, hrvatski generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač, te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić. Optužnice su povučene protiv ukupno 20 osoba, a protiv njih 17 postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Hag ili tokom samog postupka.
Optužnice protiv 13 osoba Tribunal u Hagu proslijedio je na postupanje domaćim pravosuđima na području bivše Jugoslavije.
MKSJ je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja ratovanja i teške povrede ženevskih konvencija i donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu doživotnog zatvora izrekao šest puta.
Prošle sedmice na ovu kaznu, kaznu doživotnog zatvora osuđen je Ratko Mladić, a prije njega, zbog genocida u Srebrenici, doživotnim zatvorskim kaznama kažnjeni su i komandanti u vojsci bosanskih Srba – Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara. General Vojske Republike Srpske Stanislav Galić također je osuđen na doživotni zatvor zbog višegodišnjeg terorisanja Sarajeva, a bosanski Srbin Milan Lukić zbog ratnih zločina u Višegradu.
U slučaju 20 optuženika presude su bile rezultat priznavanja krivice. Među tim optuženicima je i bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić koja je osuđena na 11 godina zbog progona nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, vođa Srba u Hrvatskoj Milan Babić koji je dobio 13 godina za zločine protiv čovječnosti, admiral JNA Miodrag Jokić, kojem je za napade na Dubrovnik presuđeno sedam godina zatvora, te bosanski Hrvat Ivica Rajić koji je priznao zločin nad muslimanima u Stupnom dolu i dobio 12 godina zatvora.
Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su i predmeti protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika samoproglašene Republike Srpske Krajine koji je bio optužen za progon i druge zločine na okupiranim područjima Hrvatske, te protiv bivšeg vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića, koji je bio optužen za zločine u vezi sa vukovarskom bolnicom, odnosno Ovčarom.
Pred Haškim tribunalom ukupno se pojavilo 4.650 svjedoka, koji su svjedočili o ratnim zločinima počinjenim od Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske do Kosova i Vojvodine. Sudilo se ukupno 10.800 dana i sve je to zapisano na 2,5 miliona stranica transkripata. Dosad je 56 osuđenih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju već odslužilo svoje kazne, a još 18 ih je na odsluženju zatvorskih kazni u zemljama s kojima je Tribunal u Hagu potpisao ugovore.
