U Podgorici prva žrtva od mišje groznice

Zbog vrlo ozbiljnih komplikacija kod pacijenta je došlo do brzog pogoršanja stanja i bolest je zahvatila vitalne organe.

Podgoričanin koji se u Kliničkom centru Crne Gore liječio od mišje groznice preminuo je nakon komplikacija izazvanih tom bolešću, potvrđeno je iz Kliničkog centra.

Načelnica Odjela za nefrologiju Marina Ratković izjavila je novinarima da je kod pacijenta došlo do brzog pogoršanja stanja i da je bolest zahvatila vitalne organe, prenosi Srna.

Zbog ozbiljnosti stanja u kojem se pacijent nalazio odmah je sazvan konzilij, u kojem je sudjelovalo 20 liječnika iz Kliničkog centra različitih specijalnosti, koji su sagledali kliničko stanje pacijenta i donijeli odluku o daljnjim modalitetima liječenja.

“Nažalost, kod pacijenta je došlo do razvoja velikih i veoma ozbiljnih komplikacija, koje su ga vitalno ugrozile i zbog čega je, uprkos intezivnom liječenju i tretmanu, došlo do smrtnog ishoda”, rekla je Ratković.

Bitno rano prepoznavanje bolesti

Ona je objasnila da je zbog mogućeg brzog razvoja komplikacija bitno rano prepoznavanje bolesti i poduzimanje odgovarajućih dijagnostičkih i terapijskih mjera.

Ratković je navela da je smrtnost od hemoragijske groznice i dalje 13 posto, što nije zanemarivo.

Iz Instituta za javno zdravlje su saopćili da su od početka godine do petka dobili 27 prijava mišje groznice i jedan smrtni ishod.

Mišja groznica je infektivna, akutna virusna bolest, a virus prirodno kruži i održava se među šumskim glodavcima, najčešće šumskim ili poljskim miševima i voluharicama.

Prema pisanju podgoričkih Vijesti, pet oboljenja je zabilježeno u Beranama, po četiri u Bijelom Polju, Plužinama i Kolašinu, po dva u Šavniku, Mojkovcu, Plavu i Nikšiću i po jedan u Podgorici i Rožajama, prenosi Tanjug.

Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka

List prenosi objašnjenje epidemiologa da bolest počinje nekoliko dana do dva mjeseca nakon zaraze, najčešće nakon dvije do četiri sedmice, nastaje naglo, pojavom visoke tjelesne temperature, glavobolje, bolovima u slabinama, mišićima i zglobovima, malaksalošću, gubitkom apetita, bolovima u stomaku, povraćanjem i dijarejom.

Osoba se može zaraziti udisanjem prašine koja sadrži sasušene izlučevine zaraženih glodavaca, zatim preko vode, hrane, ruku kontaminiranih svježim izlučevinama koje sadrže virus ili direktno prilikom hvatanja i ubijanja ovih životinja.

“Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka”, saopćili su iz Instituta, a epidemiolozi savjetuju stanovnicima područja u kojima se pojavljuje mišja groznica mjere zaštite od glodavaca, dok planinarima i izletnicima preporučuju izbjegavanje ležanja i spavanja direktno na šumskom tlu.

(Fena)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*