MIŠIJA GROZNICA – U Tuzli jedna osoba hospitalizovana, u BiH – samo u prošlom mjesecu 13 oboljelih

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, u narodu poznatija pod imenom mišja groznica, širi se i u BiH, piše Večernji list.

Prema epidemiološkom izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u prošlom mjesecu od ove bolesti je oboljelo čak 13 osoba što je primjetan porast u odnosu na mjesec prije. Zanimljivo je spomenuti kako je u prvih sedam mjeseci ove godine od ove bolesti oboljelo 47 osoba, dok je u cijeloj prošloj godini oboljela samo jedna osoba, i to također u julu.

Kada je u pitanju prošli mjesec, najviše oboljelih je registrirano u Sarajevskom kantonu, i to njih pet, dok je u Hercegovačko-neretvanskom oboljelo dvoje, a u Hercegbosanskom kantonu jedna osoba.

Oboljelih ima i u Unsko-sanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, kao i Srednjobosanskom. Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, prema riječima Ersije Ašćerić, iz Ureda za informisanje UKC-a Tuzla, na području Tuzlanskog kantona javljaju se sporadični slučajevi oboljelih od mišje groznice, a trenutno na hospitalizaciji u UKC-u Tuzla je jedna osoba.

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (lat. febris haemorrhagica cum syndroma renale) akutna je virusna bolest koja se manifestuje temperaturom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje.

Ponekad dolazi do povraćanja s proljevima, a jedan od tipičnih ranih znakova bolesti je difuzno crvenilo lica i vrata (nalik opeklinama od sunca) koje se javlja u više od 90 posto pacijenata. Bolest se dijagnostikuje imunofluorescencijom ili ELISA-om

Slična je bolest s različitim kliničkim manifestacijama opisana širom svijeta pa se prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije od 1982. godine naziva jedinstvenim imenom.

Radi se o akutnoj zoonozi, endemskoj u Europi i Aziji od koje godišnje u svijetu oboli između 150 i 200 hiljada ljudi, s izraženom tendencijom porasta novooboljelih.

Način zaraze

Uzročnik ove bolesti je virus iz skupine (rod) Hanta-virusa, rasprostranjen u nekoliko svojih vrsta u raznim dijelovima svijeta, u Europi od Skandinavije do njenog juga. Način zaraze ljudi može biti udisanjem (prašina onečišćena izlučevinama zaraženih šumskih životinja), ili unosom uzročnika u usta (onečišćene ruke, hrana, piće).

Zarazu ne prenose ljudi međusobno

Iz opisanih okolnosti koje mogu dovesti do zaraze može se zaključiti da će oboljeli biti, a tako upravo i jest, uglavnom oni ljudi koji intenzivno, najčešće zbog svog posla (na primjer šumski radnici, lovci, poljoprivrednici i dr.) u šumi dolaze u opetovan ili dugotrajan, dirktan ili posredan dodir s divljim glodavcima.

(Večernji list/RTV7)