Na mikrobiološke parametre analizirano je 22.126 uzoraka hrane, od toga 292 uzorka (1,32 posto) nisu bila u skladu s važećim propisima, navode u Agenciji za sigurnost hrane BiH.
Kategorije kojim je najčešće pripadala hrana koja nije bila u skladu sa važećim propisima su: meso i proizvodi od mesa, složena jela i tjesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi, a najčešći uzrok neispravnosti je bilo prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, te salmonele.
Na fizičko-kemijske parametre ukupno su uzorkovana i analizirana 2.002 uzorka hrane, od čega 15 uzoraka (0,75 posto) nije bilo u skladu s važećim propisima. Uzrok neispravnosti je bilo prisustvo teških metala iznad propisane MDK i ostale analize, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi su bile ribe i riblji proizvodi i dodaci ishrani.
– Prema dostupnim podacima, nema značajnijh odstupanja u postotku neodgovarajućih uzoraka hrane u odnosu na višegodišnji prosjek – kazao je za Fenu direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić.
Po njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama, ne postoji apsolutna sigurnost hrane te se stoga, s obzirom da je hrana izložena različitim biološkim, kemijskim i fizičkim opasnostima u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, može dogoditi da se zdravstveno neispravna hrana nađe na tržištu.
U tim slučajevima, kaže Hajrić, sporna hrana se podvrgava povlačenju ili opozivu.
Povlačenje je uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući povlačenje iz maloprodaje. Povlačenje se provodi kada se utvrdi da je hrana zdravstveno neispravna te se može utvrditi da je ista u potpunosti u lancu distribucije te nije došla do krajnjeg potrošača.
Opoziv podrazumijeva uklanjanje zdravstveno neispravne hrane s tržišta, uključujući hranu koja je distribuirana do krajnjeg potrošača te stoga uključuje komunikaciju s potrošačima.
Prema odredbama Zakona o hrani, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa, te su odgovorni za svako oštećenje zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade, distribucije i prodaje, objašnjava Hajrić.
To, kaže on, podrazumjeva, da subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole.
Pored mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni inspekcijski organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo, u okviru svoje nadležnosti, u suradnji s nadležnim inspekcijskim organima provode godišnje monitoring hrane.
– Sukladno Zakonu o hrani, hrana koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani ili uvjetima koje Bosna i Hercegovina priznaje barem kao ekvivalentne istima ili, ako postoji poseban sporazum između Bosne i Hercegovine i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma – ističe direktor Agencije za sigurnost hrane.
Dakle, hrana koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu mora zadovoljavati parametre kvalitete koji su propisani zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini.
Hajrić napominje kako usporedna istraživanja kvalitete hrane u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama dosad nisu provođena.
Dodao je da uz subjekate u poslovanju s hranom, koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te nadležnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, i sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.
– Stoga preporučujemo potrošačima da hranu kupuju isključivo u registriranim objektima s posebnim naglaskom na lako kvarljive namirnice, kao što su npr. jaja, meso i mlijeko, koje je potrebno čuvati u odgovarajućim rashladnim uređajima – objašnjava direktor Hajrić uz napomenu da bi pri kupovini hrane trebali obratiti pozornost na deklaraciju proizvoda s naglaskom na rok trajanja i sastav proizvoda ukoliko su alergični na određene sastojke, te na organoleptička svojstva proizvoda.