CCI: U javnom sektoru 25.000 pozicija postaju izbornim plijenom

Centri civilnih inicijativa (CCI) u četvrtak su započeli kampanju Država.ba radi depolitizacije i departizacije javne uprave, u okviru koje će naredne sedmice političkim strankama u BiH ponuditi da potpišu izjavu o depolitizaciji javnog sektora. Pri tome će političke stranke imati mogućnost da se opredijele za dvije varijante: praktičnu, stvarnu i brzu depolitizaciju ili za nova pravila igre uz politizirani javni sektor i preuzimanje odgovornosti za posljedice. Ovo je istakao Adis Arapović, projekt-menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI) na pres-konferenciji u Sarajevu, na kojoj je predstavio rezultate višemjesečne analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi.

– U BiH ima više od 25.000 pozicija unutar javnog sektora ili javne uprave koje se nezvanično smatraju političkim, odnosno izbornim plijenom. Po zvaničnim rezultatima u BiH ima 6.000 političkih pozicija – kazao je Arapović. Navodeći da je politizacija i partizacija javne uprave dostigla historijski maksimum, tvrdi da je zapošljavanje političkih podobnih, umjesto najkvalitetnijih kadrova u javnu službu postalo nepisano pravilo u BiH.

Iako se, kako kaže, dio političkih funkcija skriva ili se čak ne želi predstaviti kao javna informacija Arapović ističe da je navedena analiza, odnosno studija pokazala da ima 1.759 formalnih i pratećih političkih funkcija vezanih za opće izbore, 4.080 političkih funkcija vezanih za lokalne izbore. Ukupno u BiH ima približno 5.839 formalnih političkih funkcija.

Pod političkom funkcijom se podrazumijevaju svi neposredno i posredno izabrani političari na svim nivoima vlasti. Na nivou BiH postoje približno 84 organa javne uprave od nivoa stalnih tijela Vijeća ministara, preko ministarstava do posebnih upravnih organizacija. – U ovim organima postoji približno 331 upravljačka i rukovodeća pozicija.

Na nižim nivoima uprave, posebno entiteta, kantona pa i općina, uz manje izuzetke, moguća je generalna klasifikacija javne uprave na: vladine institucije i urede, upravne organizacije pri ministarstvima, samostalne upravne organizacije, fondove i fondacije, javne ustanove i javna preduzeća, kompanije u punom ili većinskom vlasništvu države/vlade – rekao je Arapović.

Na nivou Republike Srpske postoji približno 420 organa javne uprave od nivoa ureda Vlade RS-a do javnih ustanova i preduzeća u nadležnosti republičke vlasti. U ovim organima postoji približno 2.856 upravljačkih i rukovodećih pozicija.

Na nivou Federacije BiH postoji približno 86 organa javne uprave od nivoa vladinih ureda i institucija do javnih ustanova i preduzeća u nadležnosti federalne vlasti. U ovim organima postoji približno 245 upravljačkih i rukovodećih pozicija. Na nivou kantona u Federaciji BiH postoji približno 972 organa javne uprave od nivoa ureda kantonalnih vlada do kantonalnih javnih ustanova i preduzeća. U ovim organima postoji približno 4.691 upravljačka i rukovodeća pozicija.

Zbir svih pobrojanih organa javne uprave u BiH, uključujući nivo države, entiteta i kantona iznosi približno 1.562, te približno 8.123 upravljačke i rukovodeće pozicije. Na nivou lokalne samouprave koja uključuje 143 općine, opštine i grada, te Brčko Distrikt postoji približno 3.121 organ javne uprave u kojima postoji približno 11.810 upravljačkih i rukovodećih pozicija.

Zbirno, u Bosni i Hercegovini ima približno 4.683 organa javne uprave, te 19.933 upravljačke i rukovodeće pozicije. – Zbir formalnih političkih funkcija (5.839), te zbir upravljačkih i rukovodećih pozicija (19.933) u javnoj upravi, daje nam sliku menadžmenta ukupnog javnog sektora u Bosni i Hercegovini koji broji približno 25.391 formalne političke, upravljačke i rukovodeće funkcije i pozicije – zaključio je Arapović.

Zakonski okvir za funkcioniranje javne uprave na državnom nivou čini oko 50 zakonskih i ekvivalentnih akata. U tom smislu, istraživanje je pokazalo da se trebao donijeti poseban zakon o političkim funkcijama.

– Zakoni otvaraju ogroman prostor za politizaciju. Javni konkurs je farsa transparentnosti, depolitizacije i departizacije, izbor „sa liste“, a ne „po listi“. Zato odredbe koje definiraju izbor kandidata „sa liste“, redefinirati „po listi“ kandidata koji su prošli izbornu proceduru čime bi se smanjio domet političkih imenovanja.

Dakle, javni konkurs mora biti inoviran na način da minimizira ili u potpunosti eliminira „individualni ljudski faktor“ prilikom ocjenjivanja kvalifikacija kandidata – kazao je Adis Arapović, projekt- menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI) na današnjem predstavljanju rezultata analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi.

(Fena)

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.