RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Ispričati jednu lijepu pozitivnu priču, kao da je postala nepoznanica na ovim prostorima. Uglavnom nam se serviraju članci u kojima se opisuje težak, nesređen život u Bosni, borba za egzistenciju, potraga za poslom a u posljednje vrijeme, sve češće, pred nama su informacije o brojnim odlascima mladih Bosne. Zaključak bi, onako u šali bio kako se iz ove zemlje više ne odlazi nego bježi. Ipak, ima svjetla na kraju ovog bosanskog tunela.ima primjera mladih ljudi koji ne žele da se prepuste letargiji bosanskog života, ne žele pustiti da ih bosanska rijeka nosi bez pravca i cilja, sve dok se ne razbiju o neku stijenu koju, navikli smo, drugi svjesno, planski i već dugo, postavljaju pred bosanskog čovjeka, pišu sa portala Volim Tuzlu.
U Tuzli živi, uči, radi i na ponos svojih roditelja gradi sebe, izgrađuje svoju ličnost, unaprjeđuje znanja, a sve sa ciljem da doprinese boljem sutra u Bosni i Hercegovini. Una Suljić je mlada i ambiciozna djevojka, koja nikada nije ni pomislila da treba otići iz Bosne, jer smatra da se trudom i zalaganjem može postići sve u svojoj državi.
“Mišljenja sam da ukoliko nešto jako želite trebate se tome posvetiti. Uprkos svim preprekama koje život nosi, svim nedaćama koje staju preda nas, ne trebamo odustati. Trebamo učiniti sve što je u našoj moći da sve te nedaće nadživimo, prevaziđemo, da ojačamo, nastavimo dalje odlučnije i spremnije da uspijemo. Da ostvarimo svoje ciljeve, da opravdamo povjerenje koje su nam, prije svih, ukazali naši roditelji koji žive za nas, bdiju nad nama i koji su nam najjače pogonsko gorivo u našim nastojanjima da budemo dobri ljudi, da budemo profesionalci, najbolji u onome što radimo”, u dahu nam govori mlada Una.
Naravno da je mladim ljudima stalno nadvijeni oblak pun informacija o odlascima iz Bosne, uteg više u njihovoj trci sa životom. Neki odlaze u potrazi za boljim a neki to bolje žele potražiti i stvoriti ovdje.“Iako su mnoge države bile opcija za nastavak mog školovanja, mislim da je naše obrazovanje i dalje na visokom nivou i da nam može pružiti sve što nam je potrebno da bi imali dovoljno znanja koje će nam biti temelj za sve s čim bi se mogli susretati dalje u svom radu”, kaže Una Suljić.
Uskoro brani doktorsku disertaciju, a rekla nam je nekoliko podataka vezanih za sam rad. “Pri odabiru teme kao i mentora željela sam da objedinim više ustanova u svom istraživanju i u tome sam uspjela. Podršku pri izradi doktorata sam imala od strane UKC Tuzla, UKC Sarajevo i Opće bolnice u Tešnju. Nakon tri godine doktoralnog studija završavam svoju doktorsku tezu početkom 2018. godine, kada sam odbranila radnu verziju, a sada branim konačnu verziju kao najmađi doktor nauka u Bosni i Hercegovini sa 27 godina.”
Unazad pedeset godina kardiovaskularna oboljenja su jedan od glavnih uzroka smrtnosti populacije kako srednje dobi tako i starijih u većini razvijenih zemalja, ali i u zemljama u razvoju kao što je naša zemlja. Kardiovaskularna oboljenja su značajan uzrok invalidnosti i gubitka produktivnosti, čestih bolovanja i odustva sa radnih mjesta, a predstavljaju glavnu stavku troškova zdravstvene zaštite. Srčana insuficijencija uzorkuje u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju veći mortalitet, morbiditet, invalidnost i ekonomski gubitak od bilo koje druge bolesti, tako da predstavlja najčešći uzrok mortaliteta. Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja u tranziciji, odnosno u grupu zemalja u razvoju i ima stalan porast mortaliteta i morbiditeta od kardiovaskularnih oboljenja. Oko 50-53% svih smrtnih ishoda, kod oba spola, u BiH dešava se upravo zbog kardiovaskularnih oboljenja. Prema statistikama od 1960. do 2011. godine u BiH mortalitet se od ove bolesti povećao tri puta. Kvalitet života je široko korišten pojam kojim se nastoji opisati različite aspekte (tjelesni, socijalni i emocionalni) pacijentovog stanja. Termin kvalitet života se u literaturi koristi unazad godinama, od trenutka kada primarni cilj ljekara nije više samo da pacijentu produži život, nego i poboljša njegov kvalitet. Procjena kvaliteta života može biti upotrijebljena da opiše težinu bolesti, da prati liječenje i evoluira efekt novih terapijskih procedura, uvođenjem novih generacija lijekova i novih dijagnostičkih metoda.
Sprovedeno istraživanje je bilo prospektivno, primjenjeno (aplikativno) i klinički kontrolisano. Ispitivanje se izvodilo na Odjeljenju kardiologije, Klinike za Interne bolesti Univerzitetsko Kliničkog Centra (UKC) Tuzla od 1.6.2016. do 1.6.2017. godine. Realizacija ovog naučno istraživačkog projekta se odvijala na Odjeljenju Kardiologije na Internoj Klinici Univerzitetskog Kliničkog Centra (UKC) Tuzla, te nije zahtijevala dodatne finansijske troškove, a što je u skladu sa ekonomičnošću cijelog projekta. U studiju je bilo uključeno 200 pacijenata koji su liječeni zbog ishemijske bolesti srca. Ispitanici su bili podjeljeni u 2 grupe, ispitivana i kontrolna grupa koje su praćene tokom godine dana koliko je istraživanje i trajalo. Obavljeno naučno istraživanja je prikaz sistematskog prikupljanja podataka, koja su bazirana na do sada stečenim znanjima, a cijelo istraživanje je proteklo pod stručnim nadzorom doktora na Odjeljenju Kardiologije Interne Klinike Univerzitetskog Kliničkog Centra (UKC) Tuzla. Rezultati ove studije su primjenjivi i imaju značaj kako za dijagnostiku, tako i za liječenje te, smanjenje bolničkih troškova, komplikacija bolesti i boljeg kvaliteta života pacijenata, ističe naša sugrađanka za portal Volim Tuzlu.
Una Suljić rođena je 16.8.1990. godine u Tuzli. Nakon završene Gimnazije Meša Selimović 2009. godine upisuje Farmaceutski fakultet na Univerzitetu u Tuzli. Po završetku 2014. godine u junu, iste godine upisuje doktorat na Faramecutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kao najmađi polaznik doktorskog studija u Bosni i Hercegovini sa 24 godine. Una Suljić brani konačnu verziju kao najmađi doktor nauka u Bosni i Hercegovini sa 27 godina.
