RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane (MHE) u Bosni i Herecegovini nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak veći od četiri miliona BAM.
Ovaj zaključak, rezultat je analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji BiH, koju je na zahtjev Centra za životnu sredinu uradio ekonomista Damir Miljević.
Prema riječima Miljevića, postojeći sistem koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane mora se hitno izmjeniti.
Potrebno ga je, kako je rekao, redefinisati kako bi se izbjegla daljnja društvena šteta koja nastaje njegovom primjenom.
“Ukupna šteta za društvo koja će nastati daljnjom primjenom tog modela podsticanja proizvodnje u male hidroelektrane u narednih deset godina, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja malih hidroelektrana koje su u pogonu, može se procijeniti na više od 40 miliona BAM, a ona bi bila udvostručena ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtjev”, istakao je Miljević.
Kroz dosadašnji rad i bavljenje problemom ubrzanog razvoja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, kažu iz Centra za životnu sredinu, utvrdili su da najveću korist od malih hidroelektrana ima investitor i da, kako su rekli, novac kojim građani plaćaju podsticaje za obnovljive izvore energije putem računa za električnu energiju nije opravdan nikakvim javnim interesima.
“Imajući u vidu da svi potrošači električne energije u BiH plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije kroz mjesečne račune za utrošenu električnu energiju, svrsishodnije bi bilo da se taj novac usmjeri u podsticaje za smanjenje potrošnje energije i stvarne obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetro energija”, rekla je predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković.
Dodala je da hidroelektrane donose mnogo više štete nego koristi, te da su finansijski neisplative.
(BHRT/RTV7)
