Beogradski zrak je najzagađeniji na svijetu: Možemo li vjerovati aplikacijama i programima za praćenje kvalitete zraka? ?

Ida Prester, hrvatska pjevačica i voditeljica s beogradskom adresom je u ponedjeljak objavila status na Facebooku u kojem je upozorila kako je zrak u glavnom gradu Srbije trenutno najzagađeniji na svijetu, zagađeniji čak nego u Pekingu.„Beogradski zrak najzagađeniji na svijetu. Jedite nam prašinu!“, napisala je Prester, podijelivši tabelu objavljenu na stranici Air Visual. Ispod njezine objave razvila se rasprava o tome koliko su podaci te i sličnih stranica pouzdani. To je pitanje zanimljivo i za nas, jer  često mediji u BiH objavljuju informaciju da je Tuzla najzagađeniji grad u Europi?!

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zagađeni zrak najvažniji je okolišni uzrok smrti u velikim gradovima. Procjenjuje se da svake godine u Europi od posljedica zagađenja zraka umre oko 300.000 ljudi.  Kako bismo razriješili ovu enigmu, obratili smo se doc. dr. sc. Gordani Pehnec, stručnjakinji u Institutu za medicinska istraživanja.

Što je indeks US AQI i šta mjeri?

Budući da je na tablici Air Visuala za Beograd pisalo da je indeks kvalitete zraka US AQI 181., kolege sa  Index.hr pitali su je šta on znači i koliko je taj podatak pouzdan?

Pehnec kaže da indeks kvalitete zraka (Air Quality Index  – AQI) služi kao pokazatelj izvještavanja o kvaliteti zraka. ˝On pokazuje koliko je zrak čist ili onečišćen te kakve bi moguće zdravstvene teškoće mogle biti uzrokovane udisanjem zraka. AQI je usmjeren na zdravstvene učinke koji mogu biti izazvani udisanjem onečišćenog zraka tijekom par sati ili dana. Kao podloga za izračunavanje koriste se satne vrijednosti o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koje se generiraju s mjernih postaja. Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku variraju tijekom dana, tjedna i godine ovisno o vremenskim uvjetima i ljudskim aktivnostima, stoga povremene visoke satne vrijednosti AQI, koje ne traju duže od jedan do dva sata, ne bi trebale biti zabrinjavajuće za opću populaciju˝, rekla je za Index.

‘Europska metodologija za nas je relevantnija od američke’

Ipak, ističe da postoje različite metodologije za izračun Indeksa kvalitete zraka te da Air Visual, mada koristi lokalne podatke, za nas nije najrelevantniji.„Stranica koju navodite izračunava indekse drugačijom metodologijom od one koja je opće prihvaćena u Europskoj uniji. Način izračunavanja indeksa kvalitete zraka koji je puno primjereniji za naše područje možete pronaći na web stranici Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada gdje se može više pročitati o samoj metodologiji kojom se indeksi izračunavaju („O indeksima“), a na istoj stranici nalaze se i upute za građane kako postupiti u slučaju povišenih vrijednosti“, tumači Pehnec.

Možemo li vjerovati aplikacijama i programima za praćenje kvalitete zraka?

Budući da je posljednjih godina u porastu broj raznih aplikacija i stranica koje građanima daju informacije o kvaliteti zraka, postavlja se pitanje koliko smisla ima oslanjati na njih.„Na žalost, takvi podaci često su nepouzdani i netočni te uglavnom nije moguće provjeriti njihovu vjerodostojnost kao ni utvrditi princip rada aplikacije, uređaja ili ostale relevantne podatke, primjerice, koju mjernu tehniku ili model koriste, kako dokazuju točnost svojih rezultata te kolike su pogreške takvih rezultata. Stoga sve takve informacije treba uzeti s određenom rezervom“, ističe stručnjakinja za Index.hr.