Krug 99: Da li EU mijenja (kasno) stav prema BiH

“Da li EU mijenja (kasno) stav prema BiH?” Bila je tema redovne sesije Kruga 99, na kojoj je uvodničar bio politički analitičar i savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića Slaven Kovačević. Moderator sesije bio je prof. dr. Hazim Bašić.
Oni su se s posebnim akcentom osvrnuli na nedavnu Rezoluciju Evropskog parlamenta o BiH.

“Ova rezolucija predstavlja niz problema s kojima se BiH suočava na svom evropskom putu. U njoj je sadržano sve ono što trebamo uraditi da bi postali član EU”, kazao je profesor Hazim Bašić.

On se osvrnuo na izjavu Bože Ljubića da se u Rezoluciji vidi jasan rukopis hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu.

“Kada je Božo Ljubić rekao da se u Rezoluciji vidi rukopis hrvatskih europarlamentaraca, on je samo djelimično u pravu, jer se vidi da u odnosu na ranije rezolucije u ovoj nema pojma federalizacije”, kazao je Bašić.

Bašić je istakao kako se Krug 99 slaze sa stavom visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da BiH treba dobiti kandidatski status što prije, a članstvo kad ga zasluži.

Slaven Kovačević je naveo razloge zbog kojih aktuelna evropska administracija mijenja svoj odnos prema BiH, te zbog čega je moguće da BiH do noembra dobije kandidatski status.

“EU mijenja odnos prema zemljama kandidatima na osnovu toga kako se one mijenjaju.  U maju su evropski izbori i odlazeća administracija želi dati svoj doprinos dobijanju kandidatskog statusa BiH”, kazao je Kovačević.

On je dodao kako nova Rezolucija parlamenta EU nije na tragu i nastojanjima hrvatskih parlamentaraca, te da je jako važno znati je pročitati pravilno,

“Ova Rezolucija nastala je u julu 2018. godine, a do decembra je rađeno na razmatranjima amandmana. Nijedan amandman hrvatskih parlamentaraca nije prošao. Tako u njoj nema govora o federalizaciji”, potcrtao je Kovačević

Kovačević je istakao kako se u njoj spominje presuda po apelaciji Bože Ljubića, ali se kaže da u paketu moraju biti provedene sve četiri presude evropskog suda za ljudska prava, te da se iz Rezolucije ne mogu uzimati samo oni dijelovi koji kome odgovaraju.

“Evropski parlament je utvrdio i da postoji problem slobode govora i slobode medija, traže reformu javne uprave, reformu pravosuđa, zatim da političke elite odustanu od veličanja ratnih zločinaca i negiranja presuda za ratne zločine. Zatim se napominje historijski revizionizam, osuđuje se odluka Vlade RS-a da formira novu Komisiju za Srebrenicu i poništi stari Izvještaj. Evropski parlament osuđuje sve elemente radikalizma, zatim se poziva BiH da strateški djeluje vezano za migracije a ne da djeluje od situacije do situacije. Traži se da se implementira u potpunosti evropska pravna stečevina”, napomenuo je Kovačević.

On smatra da su nama vrata EU više otvorena zbog odlaska aktuelne administracije koja ima za cilj da iza sebe ostavi neki uspjeh u vidu kandidatsko statusa BiH.

“Oni napominju da je zastoj u reformama počeo 2017. godine, a treba reći da je tada počeo s primjenom Mehanizam koordinacije, koji su inicirali evropski zvaničnici”, kazao je Kovačević.

On se osvrnuo i na nedavnu posjetu članova Predsjedništva BiH Briselu gdje je jasno istaknuto kako BiH može postati članica EU isključivo poštivanjem individualnih prava svakog čovjeka, a ne kolektivnih.

Kovačević je podsjetio na promjenu stavova čelnika SNSD-a o evropskom putu BiH, konkretno Nebojše Radmanovića, čiji je stranački šef Milorad Dodik bio u Briselu, te je i sam Dodik nekoliko dana poslije toga izjavio kako BiH zbog nekih razlika među konstitutivnim narodima nije moguće urediti kao druge evropske države.

“Radmanović je nekoliko dana nakon posjete članova Briselu najavio zaokret i odustajanje od evropskog puta i može se desiti da odustanemo bez evropskog puta zbog partikularnih političkih interesa”, istakao je Slaven Kovačević.

(VIJESTI.BA)