Novi zakon bi trebao izjednačiti status majki u Federaciji BiH

U Federaciji Bosne i Hercegovine majke nemaju ista prava, jer se porodiljske naknade, kao i dječiji doplatak razlikuju od kantona do kantona. Tako neke od njih, izuzev jednokratne pomoći, ne dobiju ništa. Vlada Federacije BiH predložila je Nacrt zakona o podršci porodici s djecom u Federaciji BiH, čijom bi se primjenom status majki na nivou ovog entiteta potpuno izjednačio. Ovaj je prijedlog krajem februara podržao i Predstavnički dom Federacije BiH.

Amra Marić iz Mostara majka je troje djece i nije dobijala porodiljsku naknadu, kao ni dječiji doplatak. Ništa izuzev jednokratne pomoći u vrijednosti od 400 maraka. Naime, u Federaciji BiH svaki kanton je država za sebe, bar što se ove oblasti tiče. U nekim kantonima majke dobijaju samo jednokratnu pomoć, vrijednost porodiljskih naknada je različita, a i dječiji doplatak, koji uglavnom dobijaju porodice težeg socijalnog satusa, ne može podmiriti osnovne životne troškove.

– Za tih 400 maraka koje majka dobije ne može se kupiti djetetu ni krevetac. Tim novcem mogu se potkrijepiti neke osnovne dječije potrebe. To je žalosno, s doplatkom još žalosnije – priča Amra.

Novi nada je u novom zakonu o podršci porodici s djecom u Federaciji BiH, koji je predložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. On, između ostalog, predviđa da se visina naknada ujednači na nivou svih kantona, te da se dječiji doplatak finansira iz budžeta Federacije, a novčana pomoć nezaposlenim porodiljama iz kantonalnih budžeta. Prema tome, dječiji doplatak iznosio bi oko 53 KM.

– Uvećani dodatak koji je namijenjen djeci s posebnim potrebama bi bio 72 KM. Što se tiče novčane pomoći porodiljama koje nisu u radnom odnosu predloženo je da to bude 30% od prosječne plate, što bi bilo oko 266 KM mjesečno – navodi Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH.

Ovaj prijedlog zakona Vlade Federacije BiH podržali su i u Predstavnčkom domu Parlamenta FBiH, s tim da poslanici ističu da mu je neophodna dorada.

S ekonomskog aspekta implementacija ovog zakona finansijski je izvodiva. Međutim, struka tvrdi da je potrebno da se naprave korekcije u visini naknada u kantonima na osnovu životnog standarda tog kantona i potrošačke korpe, koja nije svugdje jednaka.

– Trošak potrošačke korpice za porodilju u Sarajevu i, recimo, u nekom drugom kantonu zasigurno je različit. Tako da se mora pristupiti na način da se prvo podrži porodilja, a drugo da to bude održiv sistem – kaže prof. dr. Sanel Halilbegović, profesor na Burch univerzitetu.

Ukoliko ovaj zakon naiđe i na podršku poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, moguće je da do kraja godine ugleda i svjetlo dana. Međutim, dosadašnja praksa je pokazala da taj proces ide malo sporije, te da veći konsenzus postoji kada su u pitanju naknade koje primaju političari na račun odvojenog života ili visini paušala.

(federalna.ba)