RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
U BiH je od ove početka godine ušlo blizu 10.000 migranata, podaci su Službe za poslove sa strancima BiH.
U odnosu na prošlu godinu, evidentan je porast broja migranata. U prvih pet mjeseci 2019. godine taj broj je 8.918, a od 31. maja do danas u našu zemlju došlo je dodatnih oko 1.000 migranata. S druge strane, u prvih pet mjeseci prošle godine u našu zemlju ušlo je 5.130 migranata.
Najveći broj migranata ove godine dolazi iz Pakistana, Bangladeša, Sirije, Iraka, Afganistana, Alžira, Maroka i Indije. Iranaca je manje u odnosu na prošlu godinu, budući da je Srbija ponovo uvela vizni režim državljanima ove zemlje, koji su ranije koristili za dolazak u region i ilegalno kretanje prema zemljama EU, koristeći i teritoriju BiH. Ove godine zapažen je pobećan broj ilegalnih migranata iz Bangladeša, Alžira i Maroka u BiH.
Posljednje tri godine dolazi i do promjene strukture migranata, tako da u odnosu na primarna kretanja migranata, odnosno izbjeglica i tražilaca azila, 2015. i 2016. godine, danas u najvećem broju slučajeva imamo kretanje ekonomskih migranata.
Konkretno, riječ je o muškarcima mlađe životne dobi, koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Oni ne žele ostati u BiH nego nastaviti kretanje prema zemljama EU kao svojim krajnjim destinacijama, a kao razlog navode lošu ekonomsku situaciju, nezaposlanost i loše prihode u matičnim zemljama.
Zloupotreba sistema azila
Kada dođu u BiH, migranti u pravilu kod nadležnih organa izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite. No, u nemalom broju slučajeva, sistematski se zloupotrebljava sistem azila u BiH.
”Često se dešava zloupotreba ovog mehanizma na način da migranti izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite kako ih nadležni organi ne bi sankcionisali zbog nezakonitog ulaska u BiH”, pojašnjava u razgovoru za Vijesti.ba zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima Mirsad Buzar.
Naredni korak ka međunarodnoj zaštiti je podnošenje zahtjeva za azil kod Sektora za azil pri Ministarstvu sigurnosti BiH, koji potom započinje proceduru i provođenje postupka utvrđivanja izbjegličkog statusa.
”Dešava nam se da migrant izrazi namjeru, ali da ne podnese zahtjev za azil. Takođe, postoje slučajevi da nakon što Sektor za azil započne proceduru po podnesenom zahtjevu za azil i pozove migranta na intervju, ne mogu doći do njega jer više ne boravi u BiH”, navodi Buzar.
Poteškoće prilikom identifikacije migranata
Kada je u pitanju povratak migranata u matične države, taj proces počinje njihovom identifikacijom, prilikom koje se bh. institucije suočavaju sa brojim poteškoćama i problemima.
”To je težak postupak zbog nesaradnje samih migranata sa nadležnim organima, ali i nesaradnje njihovih zemalja porijekla sa BiH. Kada matičnoj zemlji uputimo zahtjev za provjeru identiteta, taj postupak nekada potraje mjesecima”, ističe naš sagovornik.
On pojašnjava i načine povratka migranata iz BiH u matične države. U tom smislu, razlikuje prisilni povratak, dobrovoljni povratak i potpomognuti dobrovoljni povratak i reintegraciju. Pri tome, potcrtava, vodi se računa o principu ”non-refoulement”, odnosno zabrani vraćanja stranaca u zemlje u kojima bi mogli biti izloženi nečovječnom i nehumanom ponašanju.
”Skoro svakog dana imamo slučajeve u kojim migranti žele da se dobrovoljno vrate u svoje zemlje porijekla. Naprosto, kažu nam da putuju godinama ka željenim destinacijama, te da su se predugo zadržali na tom putu i da nemaju više niti novca, niti želje da nastave putovanje”, priča Buzar.
Služba za poslove sa strancima uspjela je na ovnovu asistiranog dobrovoljnog povratka u 2018. godini vratiti 324 migranta u matične države, a njih 251 u prvih pet mjeseci ove godine.
Povratak migranata vrši se i na osnovu saporazuma o readmisiji koje BiH ima sa susjednim zemljama.
”Tokom 2018. godine, od Hrvatske smo prihvatili 652 migrnta, za koje je Hrvatska utvrdila da su ilegalno ušli u njihovu zemlju sa teritorije BiH. Taj broj od početka 2019. iznosi 347 migranata.
Na osnovu sporazuma o readmisiji, BiH vraća migrante u Srbiju i Crnu Goru, zavisno od utvrđenih činjenica odakle su migranti ušli u nađu državu. Po tom osnovu, Služba za poslove sa strancima udaljila je iz BiH prošle godine 670 migranata, a od početka 2019. udaljeno je njih 169.
Ograničeni kapaciteti Imigracionog centra
Migranti za koje se utvrdi da predstavljaju sigurnosnu prijetnju BiH stavljaju se pod nadzor u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu kojim upravlja Služba za poslove sa strancima. Ovaj objekat inačn je jedini centar zatvorenog tipa.
Da bi se strani državljanin stavio pod nadzor i da bi mu kretanje izvan Imigracionog centra bilo onemogućeno, preduslov je da mu je prethodno izrečena mjera kojom se nalaže napuštanje teritorije BiH. Kada se procijeni da on neće dobrovoljno da napusti teritoriju BiH, pribjegava se mjeri stavljanja pod nadzor. Osim ove mjere, uvažava se i činjenica da li neko predstavlja sigurnosnu prijetnju ili ne.
Zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima precizira da je tokom 2018. godine 948 stranaca bilo smješteno pod nadzor, te da je od početka ove godine njih 374 pod nadzorom.
”Služba za poslove sa strancima do sada je više od 120 migranata sa područja USK stavila pod nadzor u Imigracioni centar i radila na njihovom udaljenju sa teritorije BiH”, navodi Buzar u razgovoru za Vijesti.ba.
On upozorava da je Imigracioni centar ograničenog kapaciteta, te da su oni od početka povećanog priliva migranata gotovo na gornjoj granici popunjenosti.
”Ukoliko se ovakva situacija nastavi, vjerovatno ćemo morati proširiti kapacitet Imigracionog centra”, zaključuje naš sagovornik.
(Vijesti.ba)
