Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović u intervjuu za TIP govorio je o Panonskim jezerima i pravcima razvoja grada, investicijama i projektima, migrantskoj krizi, ali i o održanom Kongresu SDP-a BiH.

TIP: Da li su i u kojoj mjeri Panonska jezera  Tuzli doprinijela daljim pravcima razvoja grada?

Imamović: Zadovoljni smo početkom sezone na Panonskim jezerima. Do sada je, bez obzira na kišne dane u junu, kompleks Panonskih jezera  posjetilo više od 70.000 ljudi. Pokazalo se da su slana jezera bila pun pogodak. Zahvaljujući jezerima razvio se turizam u Tuzli. Ranije je bilo nezamislivo da ćemo mi biti turistička destinacija. Na plaži koja je u centru grada, ali i u historijskoj jezgri možete čuti sve svjetske jezike. Pored gostiju iz BiH i regiona, dolaze nam gosti iz Bugarske, Mađarske, Poljske Holandije, Njemačke, Švedske, Norveške itd. Do sada bilježimo preko 4 miliona posjetilaca. Izgrađeni su hoteli, moteli, hosteli, razvio se privatni smještaj. Razvila se trgovina. Oni građani koji su išli u Makarsku da iznajmljuju sobe i ljetuju, sada to rade u Tuzli gostima koji dođu u naš grad.  Jezera su povukla i druge projekte i investicije.

Podizanje kvaliteta života građana

Napravili smo Soni trg, kao turistički trg. Riješili smo problem vodosnadbijevanja u gradu. Izgradili smo Trg slobode u Tuzli. Izgradili smo nova jezera, slapove…  Radimo rekonstrukcije saobraćajnica. Imamo dosta toga pokazati gostima, ali i mi uživati. Imamo najveću pješačku zonu u odnosu na broj stanovnika. Čitav kompleks Slane Banje spojen mostovima sa historijskom jezgrom grada. Uredili smo kompleks Slanje Banje, ali i Centralni gradski park koji je posvećen kontinuitetu i korijenima bosanske državnosti sa spomenikom Tvrtku. Trg slobode smo proširili. Kada dođete na trg vidite jedno carstvo pješaka i beba kod fontane. Imamo najveći trg u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Radimo na podizanju kvaliteta života građana. Na Trgu slobode imamo besplatne kulturne sadržaje koje mi sufinansiramo. Živimo životom jednog pravog turističkog grada. Polako su naši građani ljeti prešli na mediteranski način života.  Nekada smo mi imali odjeću za more i za Tuzlu. Sada se u Tuzli nosi tokom ljeta odjeća koju smo prije nosili samo na moru.

Putem Panonskih jezera vršimo jako važan elemenat socijalne politike. Primjera radi, za ulaz na kompleks bazena na Ilidži u Sarajevu košta 20 KM. Kod nas je ulaz 5 KM. Ali ako kupite u januaru i februaru sezonesku kartu onda je to za penzionera cijela sezona 35 KM, a za druge 50 KM. To je ubjedljivo najjeftinije u regionu. S druge strane, imate najviše moguće standarde. Nagrađeni smo od strane  Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija. Nema to priznanje niko na Zapadnom Balkanu osim Tuzle. U sklopu kompleksa Panonskih jezera nalazi se Arheološki park neolitsko-sojeničko naselje i Muzej geološka postavka “Pannonica”, dječiji zabavni park, sportski tereni, te mnogi drugi ugostiteljski, kulturni i zabavni sadržaji. Nama treba samo što više sunčanih dana u toku ljeta. Priču ćemo širiti u budućnosti.

TIP: U kojoj mjeri to povećava interes poduzetnika da investiraju u Tuzlu?

Imamović: Naravno, sve navedeno povećava interes investitora da ulažu u Tuzlu. Dok mi razgovaramo kranovi neprestano rade. Mnogi objekti u Tuzli se grade. Neprekidno radimo na našoj urbanističkoj regulativi kako bi smo stvorili uvjete za novu gradnju, uprkos mnogim preprekama u različitim zakonima. Radimo na inicijativama za izmjenu tih zakona kako bi se deblokirao razvoj ne samo Tuzle, nego svih gradova i općina u Federaciji BiH. Veliki je problem kada zakone donosu oni koji ne pitaju ništa o tome one koji te zakone moraju primijeniti. To je isto kao da vam neko kroji odijelo, a da nema nikakvih podataka i mjera o vama. To je poseban problem neefikasnosti države i nekompetentnosti  ljudi koji dolaze na različite funkcije.

Razvoj trgovine i Bingo

U Tuzli se razvila trgovina i proizvodnja. Razvila se najveća trgovinska i proizvodna kompanija u BiH, Bingo.U jednom razgovoru sa ljudima iz Binga sam doznao da obaraju rekorde sa prodajom krema za sunčanje u Tuzli. To je prije bilo nezamislivo. Mnoge su se stvari promijenile. Ja sam zadovoljan jer smo obezbijedili građanima Tuzle bolji kvalitet života nego što je u drugim gradovima u BiH. Ljudi iz drugih gradova dolaze ovdje provesti svoj godišnji odmor. Mi ćemo nastaviti dalje sa tim pravcem razvoja. Ako nam dolaze turisti, onda će nam dolaziti i investitori.

TIP: Kada je u pitanju nastavak gradnje i rekonstrukcije komunalne infrastrukture grada, šta je planirano u narednom periodu?

Imamović: Osvojili smo 12,5 miliona eura kod njemačke kreditne banke, a tu su i njemačka, austrijska i švicarska Vlada. Kriteriji su bili veoma oštri, a pola od tog iznosa su grant sredstva. Radi se o projektu dugoročnog vodosnabdijevanja Tuzle do 2035. godine. Kontinuirano stare vodovodne cijevi mijenjamo novim. To će biti najznačajniji projekat vezan za vodovodnu, komunalnu infrastrukturu poslije projekta iz 2006. godine kojim smo ukinuli redukcije vode u Tuzli. To će biti veoma značajna investicija za budućnost Tuzle.

Očistiti nebo iznad Tuzle

Vi znate da nam je veliki problem kvalitet zraka. Nama je jako bitno da krene izgradnja Bloka 7 i da se ugrade filteri za odsumporavanje na Termoelektrani Tuzla koja proizvodi 95 posto aerozagađenja. Mi nastavljamo naš tempo širenja mreže toplifikacije. Mi se već sada spremamo za veliki projekat i poduhvat koji se odnosi na mijenjanje  glavne  cijevi od Termoelektrane Tuzla prema gradu, s ciljem povećanja kapaciteta tople pare.

Dizači toplote

U fazi smo realizacije pilot projekta, raspisali smo konkurs, za dizače toplote. To je za potrošača 10 puta jeftinije od grijanja na ugalj ili pelet i pet puta jeftinije od centralnog grijanja, koje je u Tuzli najjeftinije u BiH. Idemo i u drugom pravcu, a to je utopljavanje objekata. Kada utoplite zgradu ili kuću treba vam do 50 posto manje energije za grijanje ili hlađenje. Mi dajemo podsticaj za utopljavanje i ugradnju dizača toplote. Nismo baš zadovoljni odzivom građana. Možda ljudi još uvijek ne znaju dovoljno šta je dizač toplote. U Holandiji je naređeno da svi ugrade dizače toplote. A možda ljudi nemaju dovoljo novaca. Ako je ugradnja  dizača toplote 10.000 KM, vi ulažete pet hiljada KM, a mi sufinasiramo kroz poticaj ostatak. Vidjet ćemo koliko se ljudi javilo, da obnovimo konkurs, i da krenemo u kampanju kako bi građani imali poptunu informaciju. Vidjet ćemo i sa bankama oko mogućnosti da zainteresovanima daju kratkoročne kredite. Ako dobijete kredit na pet hiljada, a mi vam damo isto toliko, riješili ste svoj problem, i to će vam se vrlo brzo isplatiti i uloženo vratiti. Želimo dugoročno riješiti problem vode i zraka, jer bez toga nema kvalitetnog života.

Gradnja kružnih tokova

Svjedok ste da radimo kružni tok kod Tenisa. Mi planiramo graditi nekoliko  kružnih tokova tamo gdje je to izvodljivo. Želimo ubrzati protok saobraćaja. I to je put ka čišćenju zraka i smanjenju zagađenja zbog automobila.

Briga o građanima treće životne dobi

Kada je u pitanju kvalitet života građana zapazili smo jedan problem, a to je da imamo sve više sugrađana starije životne dobi o kojima nema ko da brine kada dođu  u stanje da im je potrebna tuđa briga i njega. Dom penzionera Tuzla je prebukiran. Naš cilj je da napravimo prostor veoma udobnog starenja i naručite brige i njege u naselju Mihatovići.  To su male kuće sa po dva jednosobna stana. Mi smo osvojili novce Europske unije i u saradnji sa federalnim i državnim ministarstvom pravimo zgrade u Tuzli koje će naseliti raseljena lica i izbjeglice iz kolektivog centra u Mihatovićima. Ostat će nam te prazne kuće koje ćemo renovirati i urediti. Napravit ćemo jedan objekat visokog standarda. Da se vozilima ljudi dovoze da uživaju na Panonskim jezerima, na Trg slobode,  ako je potrebno u Dom zdravlja liječniku itd. Kompleks bi naravno imao svoju ambulantu, apoteku, prostoriju za druženje i kulturne manifestacije. Sve bi to bilo na jednom visokom standardu. Morat ćemo se pobrinuti za naše sugrađane kojima je ovakav vid  pomoći potreban. Moramo imati dovoljno empatije prema starijim osobama.

Više kvadrata za djecu o obdaništima

Također, radit ćemo i na problemu, kojem sam se ja pomalo i obradovao kada mi je predstavljen. Konstatovano je da imamo manjak kvadrata u obdaništima u odnosu na broj djece. Meni je drago da ima djece. Ići ćemo na poboljšanje standarda u obdaništima kroz našu Javnu ustanovu ‘Naše dijete’. I tu vodimo socijalnu politiku. Tu je cijena niža u odnosu na privatna obdaništa. Krenut ćemo u kupovinu još jednog obdaništa  kako bi smo imali više kvadrata za djecu, dodatno ćemo poboljšati uslove, a sve kao bi smo bili u okviru europskih standarda brige o djeci.

Gradnja istočne tribine stadiona Tušanj

Kada je u pitanju gradnja istočne tribine stadiona Tušanj, tu smo imali problem sa projektantima koji su pobjedili na tenderu, pa nam kasne. Ti sada ne znaš šta da uradiš. Da raskineš ugovor, pa da ide sve ispočetka ili da sačekaš. Ja se nadam u ovoj godini raspisivanju tendera za gradnju istočne tribine stadiona. Također, nastavljamo ulagati u SKPC Mejdan koji sada ima najbolje svlačionice na Balkanu. Dosta se uložilo u parket. Nastavit ćemo sa ulaganjem u energetsku efikasnost ovog sportskog objekta. Sada ćemo krenuti da uredimo stepenice i okolinu oko Mejdana.

Morat ćemo ubrzati aktivnosti na gradnju Centralnog gradskog groblja Drežnik. Mi već radimo na tome… Potrebno je izgraditi infrastrukturu, objekte, ceste, parking itd.

TIP: Koliko je Tuzla zadužena u odnosu na druge gradove u BiH i regionu?

Imamović: Tuzla nije mnogo zadužena. Nismo zaduženi više od pet posto, a imamo prostora do 10 posto, mjereno sa godišnjim budžetom.Primjera radi, Ljubljana je 50 posto zadužena. Dosta toga smo gradili tako što naplatimo rentu ili prodamo zemlju, pa od tih para gradimo. Realizirat ćemo velike kapitalne projekte, a nećemo biti zaduženi više od 10 posto. Želimo što prije izgraditi kapitalne objekte, ali i iskoristili niske kamate koje su trenutno aktuelne kada se dižu krediti. Radimo stalno na reorganizaciji administracije. Radimo na povećanju efikasnosti i podmlađivanju administracije radi privlačenja direktnih stranih investicija.

Ja se nadam da će se otkočiti blokade kada je u pitanju izgradnja Bloka 7 TE Tuzla što je investicija od oko milijardu KM.Na prostoru nekadašnje Livnice na pomolu je jedna ogromna investicija. Nadam se da investitori neće odustati od ove  investicije u iznosu od oko od milijardu KM. Ako ta investicija krene ni jedna građevinska firma u Tuzli više neće morati ništa da brine. Tu će biti jedna maksimalna uposlenost građevinske operative. Kada se neka veća zgrada radi za nju se veže 50 malih i srednjih preduzeća. Jedna investicija vuče drugu investiciju. Imamo pregovore da napuštene prostore rudnika pretvorimo u poslovne zone. Cilj nam je da napuštene prostore pretvorimo u proizvodne prostore, pune radnika, razvoja i života.

Nagli zaokret

Moramo praviti nagli zaokret. U proces digitalizacije se moramo priključiti ili ćemo definitivno  zaostati. To je ono u ćemu je značaj našeg BIT Centra. Mi smo jedini grad koji ima javno preduzeće koje uspješno upravlja  tehnološkim parkom. To ima u Norveškoj, ali nema ovdje kod nas u okruženju. BIT Centar i Elektrotehnički fakultet u Tuzli mora da nas povede kako bi smo bili u korak sa vremenom. Promjene su toliko velike, da već imate gradove u kojima robot vozi gradski autobus.BIT Centar je najbolji tehnološki park u regionu. U Europi i svijetu je sada najveći trend robotika i automatika. Mi u Tuzli imamo otvoren prvi Njemački centar za robotiku na Balkanu.

TIP: Moram vas pitati o migrantskoj krizi i sve većem broju ulaska i boravku migranata na području grada Tuzla. Šta je po vama rješenje ovog velikog problema?

Imamović: Sve je veći broj migranata koji se nalaze na području BiH. Trenutno su Bihać, Sarajevo i Tuzla gradovi koji su najviše pogođeni migrantskom krizom. Građani zaista razumiju probleme migranata koji dolaze iz Afganistana, Sirije, Irana, Iraka, Pakistana, Alžira, Maroka itd., ali evidento je da država Bosna i Hercegovina ne može riješiti probleme tih ljudi. Njihove probleme  nisu riješile ni države iz kojih oni dolaze, a ni velike europske i svjetske sile. Enormnim prilivom migranata ugrožena su ljudska prava, ne samo građana BiH, nego i samih migranata. Prema informacijama kojima raspolažemo, migrante u BiH dovozi organizovana mreža krijumčara, na način da migranti krijumčarima daju velike svote novca kako bi ih prebacili do zemalja Europske unije. Međutim, nekon ilegalnog ulaska u BiH, isti ostaju ovdje, izvarani, jer ne mogu proći u zemlje Europske unije. Radi se o organizovanom kriminalu koji obuhvata ilegalni prelazak granica. Krijumčarenje migrantima je postalo vrlo unosan biznis. Pojedinci i grupe na tome zarađuju ogromne svote novca.  Imamo vrlo često agresivno ponašanje migranata koji dolaze na područje grada Tuzle, ali i drugih gradova u BiH. Gotovo svakodnmevno svjedočimo vršenju krivičnih djela od strane migranata. Imamo krađe novčanika na Panonskom jezeru  u Tuzli, krađe torbe i novčanika kod RK Omega, međusobne obračune i tuče  na Trgu slobode, prosjačenje i ometanje slobode građana na više različitih lokacija u gradu. Evidentirano je i praćenje više mlađih osoba ženskog spola, lažno predstavljanje, prikrivanje ličnih dokumenata i druga krivična djela. To moramo u Tuzli zaustaviti. Sve ovo dovodi u pitanje osnovna prava na sigurnost i slobodu kretanja građana grada Tuzla. Smatramo da je neophodno da nadležni organi, Tužilaštvo i Sud BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, kao i nadležne državne agnecije i institucije prekinu sve lance ilegalnog ulaska migranata na teritorij BiH, te hitno procesiraju sve izvršioce i saučesnike u vršenju krivičnih djela krijumčarenje ljudima. Da svi organi na nivou države koji su nadležni za ovu problematiku poduzmu sve mjere kako bi se obezbjedio smještaj za migrante u migrantskim centrima koji bi se nalazili izvan područja gradova. U kojima bi se tim licima obezbijedio smještaj i osnovna ljudska prava, hrana, higijena, zdravstvena njega, te na taj način uspostavila kontrola i nadzor nad ovim grupama ljudi. Imajući u vidu činjenicu da se u blizini graničnih prelaza prevoze velike grupe migranata  koji nakon što dođu na područje općina Sapna i Kalesija  budu dovezeni u terenski ured za strance Ministarstva sigurnosti BiH u Tuzli, po našem mišljenju potrebno je formirati mobilne timove ili odjeljenja Ureda za strance u pomenute dvije općine.  Da Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova i MUP TK , u saradnji sa nadležnim organima, pronađu lične dokumente I isprave kako bi utvrdili stvarni identitet migranata, te da stave pod kontrolu i nadzor ponašanje migranata koji se već nalaze na području grada Tuzle.

TIP: Održan je Kongres SDP-a, usvojene su izmjene Statuta. Šta izmjene donose?

Imamović: Kongres su obilježili veliki broj delegata i demokratska atmosfera u SDP-u. Na Kongresu smo imali tajno glasanje za članove Glavnog odbora, dok se za izmjene Statuta javno glasalo. Kada uporedite glasanja dobijete otprilike iste rezultate. Više od dvije trećine delegate je podržalo izmjene Statuta.  izmjenama je ostvareno bolje i direktnije vezivanje Glavnog odbora partije, predsjednika i predsjedništva za gradske i općinske organizacije.Veliki broj članova je predlagao da se ukine princip izbora jedan član-jedan glas.  Zapazili ste sigurno miješanje u SDP-ove unutarpratijske izbore drugih stranaka. Umiješale su se druge stranke i neki privatni mediji koji su izrazito u funkciji nekih političkih opcija u unutarpartijske izbore za predsjednika SDP-a. U ime zaštite najdemokratičnijeg načina izbora predsjednika i prvog čovjeka SDP-a zadržan je princip jedan čovjek-jedan glas, a kada su u pitanju niži nivoi postupilo se po volji ogrome većine u SDP-u i izmjenjen je Statut. U Statutu je brisana odredba koja je davala skoro pa neograničenu moć  kantonalnim organizacijama. Izbori za niže nivoe će biti na delegatskom principu. Za gradskog predsjednika će delegate davati mjesne organizacije partije (mjesne zajednice), a za kantonalne predsjednike delegate će davati općinske, odnosno gradske organizacije SDP-a. Tu će izbori biti vršeni tajnim glasanjem, između više kandidata. Nigdje u Europi i svijetu nema da se za niže organizacione jedinice partije biraju po principu jedan čovjek-jedan glas. Zašto bi SDP bio jedini, pogotovo sada kada smo zapazili miješanje drugih političkih stranaka u unutarpartijske izbore SDP-a. SDP se nikada nije bavio time koga za predsjednike biraju drugi politički subjekti. Sada smo zatvorili prostor da se drugi bave nama. Oni koji su bili glasna manjina  sada kažu da je umanjena demokratičnost, a SDP je na najdemokratičniji način u BiH izabrao predsjednika. Tako da će tih reakcija uvijek biti. Vi ne možete prepoznati nešto u drugom što nemate u sebi. Druga značajna je promjena što u Statutu više nema odredbe koja ugrožava slobodu i samostalnost gradskih i općinskih organizacija SDP-a BiH. Svi glasači i članovi SDP-a žive u gradovima i općinama i njima treba sloboda. Kod nas u državi se dogodilo da se u ime decentralizacije države dogodila centralizacija na nivou entiteta i kantona. Tu najviše gube gradovi i općine. Opšte je poznato da su kantoni štetne tvorevine jer zahvaljujući njima imamo jednu armiju poslanika i ministara. Ako je to tako u Ustavu Federacije BiH, to tako ne mora biti i u Statutu SDP-a BiH. Mi smo u Statutu imali odredbu po kojoj je gradska organizacija bila dužna postupiti po odlukama kantonalne organizacije. Sada te odredbe više nema. Gradske i općinske organizacije dužne su slijediti i provoditi odluke Kongresa, Glavnog odbora i neke odluke Predsjedništva SDP-a BiH, ali ne baš i  odluke kantonalnih organizacija. To će dati slobodu gradskim i općinskim organizacijama. One će ojačati i dati im sigurnost da se ne okupi neka grupa pa ih preglasa. Od tog preglasavanja ih štiti Glavni odbor SDP-a BiH. Kantonalne organizacije SDP-a će imati svoju ulogu, ali ne toliko značajnu da gradske i općinske organizacije mogu raspustiti jer nisu postupili po njihovom nalogu. Ja smatram da je to doprinos decentralizaciji SDP-a BiH.

(TIP/Razgovarao: Adis Jašarević/rtv7)

 

•