Dva člana predsjedništva domaćini svečanog prijema povodom Dana državnosti

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sinoć je u zgradi državnog Predsjedništva upriličen svečani prijem čiji su domaćini bili članovi Predsjedništva Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Prijemu nije prisustvovao predsjedavajući kolektivnog šefa države Mladen Ivanić, koji je ranije izjavio da “nema osnova za obilježavanje, sve dok se na nivou Bosne i Hercegovine ne donese zakon o državnim praznicima”.

Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine, prisutnima se obratio član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, koji je podsjetio na brojne stvari u Bosni i Hercegovini koje, kako je rekao, “nisu jednoznačno rješenje”.

“Tako se ni današnji povijesni dan ne obilježava na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine. Vjerujem da ne smije biti prezahtjevno zakonom urediti obilježavanje državnih i vjerskih blagdana u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović i istaknuo kako je “današnji dan i njegovo obilježavanje podsjećanje na to što je duh Bosne i Hercegovine kako je ona i bošnjačka i hrvatska i srpska”.

Čović se osvrnuo i na lošu ekonomsku situaciju u našoj zemlji.

“Danas se u Bosni i Hercegovini živi izuzetno teško i vjerujem da su ovakvi nadnevci prigoda za preuzimanje obaveza, kako se svi do kraja moramo predati izgradnji društva ekonomske, socijalne i političke stabilnosti i ugode za življenje”, zaključio je Čović. On je naveo kako je večerašnja svečanost dobra prilika za građenje “afirmativnog ozračja u Bosni i Hercegovini”.

Govoreći o važnosti obilježavanja Dana državnosti, član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović rekao je kako su svi gosti i zvanice “svojim prisustvom odali poštovanje prema učesnicima zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu”.

“Iz godine u godinu na dostojanstven način sjećamo se historijske epohe u kojoj je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine i potvrđen njen historijsko-pravni kontinuitet na nečelima pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana, te na antifašizmu kao suštinskom, univerzalnom stavu i opredjeljenju”, rekao je Izetbegović.

On je dodao kako se “nikada ne smije dopustiti da se izgubi smisao velikih historijskih dostignuća, iza kojih generacijama stoje antifašisti i progresivni ljudi”.

“Ekstremistički stavovi još uvijek su u različitim formama oko nas, čak i u retorici nekih političara koji obavljaju najviše dužnosti. Nemamo pravo zatvarati oči pred tim opasnostima. Naša obaveza je da se svakodneno borimo protiv radikalizma, segregacije i isključivosti. Borba za slobodu, jednakost i vladavinu prava zadaci su koji nikada ne smiju biti potisnuti na mraginu”, upozorio je Izetbegović te dodao da “samo slobodna i demokratska Bosna i Hercegovina ima jasnu perspektivu i sigurnu budućnost u zajednici evropskih zemalja”.

Izetbegović je podsjetio na majske poplave koje su zadesile bh. građane. On je naglasio kako je “Bosna i Hercegovina tada poslala poruku humanizma i elementrane solidarnosti koja je rijetka u današnjem vremenu”.

“Naši ljudi su pokazali svoje pravo lice priskačući u nevolji jedni drugima, ne pitajući za entitet, općinu, naciju, vjersku ili stranačku pripadnost. Ove pouke i poruke vraćaju nadu i daju podstrek za nastavak izgradnje normalnog društva”, zaključio je Izetbegović i dodao kako će najvažniji zadatak nove vlasti biti definisanje programa koji će donijeti brži privredni rast, nove investicije te zapošljavanje.

Nakon svečanog prijema i prigodnih obraćanja članova Predsjedništva, upriličen je koktel za brojne zvanice, predstavnike diplomatskog kora u Bosni i Hercegovini, istaknute sportiste, predstavnike federalnih vlasti, predstavnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, univerzitetske profesore, predstavnike boračkih udruženja i brojne druge goste.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. godine. Završeno je 26. novembra ujutro. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, od kojih 173 sa pravom glasa.

Tada je ZAVNOBiH konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima se ističe da ubuduće Bosnu i Hercegovinu i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Na zasjedanju ZAVNOBIH-a izabrana je delegacija od 58 članova koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, 29. novembra 1943. godine.

(BHRT)