Tuzlanski inovatori Faik
Berberović i Zehrudin Osmanović autori su dva izuma koji su osvojili
zlatne medalje na Četvrtoj međunarodnoj istanbulskoj izložbi inovacija.
Univerzalni izumi koji su patentirani bi se mogli proizvoditi u Bosni i
Hercegovini, a služe za efikasniji i ekološki prihvatljiviji rad
termoelektrana i automobila te uklanjanje depozita iz koksnog plina.
Inovator Faik Berberović je dugi niz
godina radio na izumu pod nazivom “Piramidalni rasplinjač ugljene
prašine”, koji ubrzava i olakšava sagorijevanje uglja u
termoelektranama, ali i benzina u motorima s unutrašnjim sagorijevanjem
kod automobila.
Funkcionalnost njegovog izuma ispitana je u Beogradu, a “Piramidalni
rasplinjač ugljene prašine” patentiran je u Institutu za intelektualno
vlasništvo Bosne i Hercegovine. Berberović u razgovoru za Klix.ba kaže
da se njegov izum, poznat i kao energetski i ekološki difuzor, može
koristiti prvenstveno u kotlarnicama termoelektrana koje kao glavni
energent koriste sitno mljeveni ugalj.
“Primjenom mog izuma bi trebala biti smanjenena potrošnja uglja,
povećana toplotna energija, ali i osigurana ekološki zdravija sredina,
jer se smanjuje ispuštanje otrovnih gasova. Energetski i ekološki
difuzor je klasični mašinski element, a čini ga omotač s asimetričnim
otvorima koji dovode do ravnomjernog miješanja uglja i kiseonika”, kaže
nam Berberović.
“Piramidalni rasplinjač ugljene prašine” prilagodljiv je svim profilima
cijevi koje se nalaze u kotlarnicama termoelektrana, a Berberović ističe
da je njegova proizvodnja moguća u našoj zemlji, konkretno u Tvornici
transportnih uređaja (TTU) u Tuzli.
Ovaj penzionisani nastavnik praktične nastave izumima se bavi već 60
godina, a desetine njegovih inovacija su patentirane. Među njima je i
energetski i ekološki difuzor na kojem je počeo raditi prije šest
decenija, a osim za termoelektrane namijenjen je i za motore s
unutrašnjim sagorijevanjem kod automobila.
“Njegovom upotrebom dovelo bi se do smanjenja potrošnje goriva u
automobilima, manjeg ispuštanja otrovnih gasova, uz povećanje snage
motora. Za razliku od piramidalnog difuzora, ovaj je okruglog oblika, a
njegova veličina u proizvodnom procesu je prilagodljiva proporcijama
motora automobila”, dodaje ovaj tuzlanski inovator.
Privredni bazen Tuzlanskog kantona trenutno ima više od 70 koksnih
baterija, a njihov rad bi mogao biti ekološki i ekonomski prihvatljiviji
upotrebom izuma koji je namijenjen za uklanjanje depozita iz koksnog
plina. Riječ je o djelu univerzitetskog profesora Zehrudina Osmanovića
koji je skoro četiri godine aktivno radio na tehničkom rješenju
“Uklanjanje depozita iz koksnog plina” za čišćenje cjevovoda u koksnim
baterijama.
“Prilikom kreiranja sistema izvršena su određena istraživanja, a patent
je odobrio Institut za intelektualno vlasništvo BiH. On je vrlo
jednostavan, jer se na podsistem koksovanja priključuje jedan bojler s
otopinom koja se injektira u cjevovod te sva onečišćenja koja su
nakupljena čisti i odvajaja. Na ovakav način cijevi postaju u potpunosti
čiste, bez bilo kakvih vidljivih oštećenja”, pojašnjava Osmanović za
Klix.ba.
Današnji način čišćenja cjevovoda je mnogo komplikovan te tehnički,
ekološki i ekonomski neprihvatljiv. Često dolazi do oštećenja cijevi,
jer, kako nam pojašnjava Osmanović, prema trenutnom načinu rada, kada se
ustanovi da je usljed onečišćenja cijevi pritisak u padu i da nema
normalnog protoka koksnog plina, koksna baterija se zaustavlja, cjevovod
se demontira, odnosi u mehaničku radionicu te čisti termičkim i
mehaničkim putem.
“Usljed termičkih i mehaničkih udara dolazi do oštećenja cijevi te se
određeni dio cjevovoda ne može vratiti. Zbog toga se moraju kupovati
nove cijevi, a u vrijeme cjelokupnog procesa proizvodnja u koksnim
baterijama je obustavljena, što je ujedno najveći problem”, naglašava
Osmanović.
Lukavačka industrija je već u određenoj mjeri zainteresirana za kupovinu
ovog izuma, a on bi bio izuzetno značajan zbog činjenice da se upravo u
ovom dijelu BiH godinama govori o ekološkoj ugroženosti koja nastaje i
zbog proizvodnje koksa. Dok se ne pojave konkretni rezultati započetih
pregovora, Osmanović nastavlja raditi na novim inovacijama.
Iako iza sebe imaju izume koji su patentirani, naši sagovornici dosad
nisu osjetili ekonomske benefite od svoga rada. Naime, patenti koji
nastaju u razvijenijim zapadnim zemljama mnogo brže pronalaze svoje
kupce te završavaju u serijskoj proizvodnji, nego što je to slučaj u
Bosni i Hercegovini.
“Baviti se primjenjivim istraživanjima u BiH je veoma teško, jer su
izuzetno mala izdvajanja za oblast inovatorstva. Mi nemamo relaciju
između resornog ministarstva, univerziteta i fakulteta, sektora koji se
bavi inovatorstvom i industrije. Tek kad ovaj krug zatvorimo, mogli
bismo imati bolje stanje. Prema mom mišljenju, inovacije treba raditi
smišljeno za potrebe industrije. Međutim, mi razmišljamo o tome da svoje
ideje dovedemo do kraja i snalazimo se sami onako kako znamo”, kaže
Osmanović i dodaje da je veoma mali broj bh. patenata doživio
industrijsku aplikaciju i otvorio neko radno mjesto.
Iako se susreću s problemima kao i svi ostali bh. inovatori, Faik
Berberović i Zehrudin Osmanović i dalje će nastaviti stvarati u želji da
njihovi izumi jednog dana u potpunosti zažive i budu od velike koristi
čovječanstvu.