Može li BiH iskorijeniti morbile: U Kantonu Sarajevo pola djece nije vakcinisano

Nakon što smo početkom godine svjedočili epidemiji morbila na području Kantona Sarajevo, čini se kako su roditelji samo trenutačno bili u strahu te su vakcinisali svoje mališane. Ipak, i dalje je pola sarajevske djece nevakcinisano. Kako saznajemo iz Zavoda za javno zdravstvo KS, za vrijeme epidemije u martu ove godine vakcinisano je 3.800 djece te u aprilu 2.200 djece. Međutim, dolaskom toplijih mjeseci roditelji su prestali vakcinisati djecu na što su, čini se, djelimično utjecali i sarajevski pedijatri.

“Svakog mjeseca bi se trebalo vakcinisati 400 djece u 13. mjesecu života te njih 400 u šestoj godini jer otprilike se taj broj beba rađa mjesečno u Sarajevu. U maju smo se održali na vakcinisanju 800 djece, ali već od juna i tokom ljeta, kako su nam se žalili roditelji, pedijatri su vraćali roditelje govoreći da su vrućine te da dođu u septembru, što je vjerovatno bilo uzrokovano godišnjim odmorima i manjkom ljekara”, kazali su nam iz Zavoda za javno zdravstvo KS.

Završno s oktobrom podaci pokazuju da je u Kantonu Sarajevo vakcinisano tek 50 posto djece.

“Dakle, pola roditelja nije dovelo svoju djecu na vakcinaciju, i nije sporna samo vakcina protiv morbila, nama su sve vakcine kritične”, dodaju iz Zavoda.

Inače, statistički podaci o vakcinaciji u BiH vode se od 1997. godine, što znači da za generacije djece rođene prije i tokom rata uopće nemamo podatke da li su vakcinisani. Pored toga, sedamdesetih godina uopće se nije vakcinisalo jer je ovaj proces počeo tek od 1981. godine.

Ovakva slika itekako utječe na stvaranje kolektivnog imuniteta kojem se BiH ne može zadugo ili gotovo nadati. Naime, o eliminaciji morbila u populaciji može se govoriti jedino kod postizanja vakcinisanosti od 95 posto, kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije. Kako nam kažu iz Zavoda za javno zdravstvo KS, naša zemlje može računati na kolektivni imunitet jedino u godinama ispred nas, ukoliko se probudi svijest roditelja za vakcinacijom.

“Mi nikada ovdje ne možemo imati kolektivni imunitet u procentu od 95 posto ukoliko se malo ne osvijestimo i vakcinišemo nove generacije. Imunitet se ne gleda kroz jednu generaciju, već kroz kompletnu populaciju ljudi koji žive na jednom području. Sada kada imamo ovu generaciju od 50 posto nevakcinisane djece i kad dođe još jedna takva generacija, eto nam za dvije godine 5.000 nevakcinisane djece. Tako smo imali epidemiju morbila s 2014. na 2015., a onda ponovo ove godine. Tako ustvari dolazi do epidemije kada se nakupi ta kritična masa nevakcinisane djece”, pojašnjavaju iz Zavoda.

Podsjećamo, prvu dozu vakcine protiv morbila djeca trebaju primiti u 13. mjesecu života, a drugu dozu u šestoj godini.

Situacija u vezi s morbilama ozbiljna je i u ostalim kantonima Federacije BiH te Republici Srpskoj gdje su u prvim mjesecima 2019. zabilježene stotine slučajeva oboljevanja od zarazne bolesti.

Morbile se danas smatraju i velikom opasnošću u brojnim evropskim zemljama koje su nedavno izgubile priliku da uopće iskorijene ovu bolest, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Tako se morbile više ne smatraju mogućim za iskorjenjivanje u Albaniji, Češkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji, a naša zemlja na “dobrom” je putu da se pridruži ovoj skupini.

Zemlje se proglašavaju oslobođenim od morbila kada 12 mjeseci nema obolijevanja od bolesti u određenom geografskom području.

Sve regije svijeta zabilježile su porast broja oboljelih od morbila u ovoj godini sa prijavljenih blizu 400.000 slučajeva oboljelih, prema posljednjim podacima. U SAD-u zabilježen je najveći broj slučajeva oboljelih u posljednjih 25 godina.

(Klix.ba)