Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica u Crnoj Gori, koji je izazvao nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve (SPC) i opozicije predvođene Demokratskim frontom (DF), sutra stupa na snagu.
Novi zakon garantuje
punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih
vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim
građanima koji nisu vjernici.
Zakon utvrđuje imovinska prava
države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne
Gore koja je kroz vijekove građena i sticana od javnih prihoda države.
Propisano
je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a
bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918.
godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu
neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.
Ako
bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad
ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to
priznati i poštovati.
Ostavljena je sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica.
Izričito
je utvrđeno da vjerska zajednica čiji je vjerski centar u inostranstvu
nema obavezu da se registruje, već slobodno odlučuje o tome da će
zahtijevati upis u Registar, pri čemu neregistrovane vjerske zajednice
ne mogu imati svojstvo pravnog lica.
Zakon dozvoljava
registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna
vjernika, koji čak ne moraju ni biti državljani Crne Gore, ukoliko imaju
odobren stalni boravak u skladu sa zakonom.
Zakon uvodi i
dodatne uslove u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice
koja se dozvoljava samo ako se legitimni cilj zaštite javne
bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i
sloboda drugih ne može ostvariti blažim mjerama ograničenja.
Izričito se propisuje mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave.
Utvrđuje
se da će svako sporenje u vezi sa vlasništvom nad vjerskom imovinom
biti rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u
skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.
Uprava za imovinu ima
rok od godinu dana, počevši od 8. januara, da utvrdi vjerske objekte i
zemljište koji su prema ovom zakonu državna svojina, da izvrši njihov
popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim
nepokretnostima u katastar nepokretnosti.
Nakon toga Uprava za
nekretnine ima rok od 15 dana, od dana podnošenja zahtjeva, da izvrši
upis zahtjeva i da odmah, bez odgađanja o tome obavijesti vjersku
zajednicu koja koristi objekte i zemljište.
Poslanici Skupštine
Crne Gore usvojili su sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili
uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica 27. decembra.
Za
Zakon je glasalo 45 poslanika DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke
stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici SDP-a.
Zakon je donesen uz žestoko protivljenje SPC-a i opozicije predvođene DF-om.
(Vijesti.ba)