Državno tužilaštvo podiglo je gotovo 60 optužnica protiv više od 100 osoba zbog krijumčarenja ljudi u protekle dvije godine, dok je Sud BiH u istom periodu izrekao oko 60 presuda kojima je zbog ovih djela osuđeno blizu 80 optuženih.
Tužilaštvo je u 2019. za
krivično djelo krijumčarenja ljudi, prema podacima koje je prikupila
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovne (BIRN BiH), optužilo 46
osoba, što je za deset manje nego u odnosu na godinu ranije, dok je
Državni sud u prošloj godini izrekao osuđujuće presude za 47 osoba, u
odnosu na 2018. godinu, kada je osuđeno 30 osoba za ista djela.
Prema
podacima koje je prikupio BIRN BiH, Tužilaštvo BiH je tokom posljednje
dvije godine podiglo po 29 optužnica godišnje za krijumčarenje ljudima.
Najviše krijumčara je otkriveno na području Trebinja i najveći broj njih
su građani BiH, dok najviše stranih krijumčara dolazi iz Srbije i Crne
Gore. Najveću kaznu Sud je izrekao krijumčaru iz Pakistana.
Više
od 90 posto presuda je izrečeno po sklopljenim sporazumima o priznanju
krivnje sa sankcijama koje se kreću od uslovnih kazni do tri godine
zatvora. Sporednih kazni je izrečeno u iznosu više desetina hiljada
konvertibilnih maraka (KM), a oduzeto je više od 20.000 KM imovinske
koristi pribavljene krijumčarenjem migranata i nekoliko vozila kao
sredstva izvršenja djela, dok su dvije osobe prvostepenim presudama
oslobođene krivice.
Oduzimanje novca i vozila
Najveću
kaznu u 2019. godini je dobio državljanin Pakistana Usman-Ali
Maqsood-Ahmed, koji je po sporazumu o priznanju krivice osuđen na tri
godine zatvora i novčanu kaznu od 7.728 KM zbog organizovanja grupe ili
udruženja za krijumčarenje migranata.
Optužnica ga je teretila da
je bio jedan od organizatora grupe koja je tokom 2018. prokrijumčarila
najmanje 46 državljana Pakistana, Afganistana, Iraka, Irana, Sirije i
Indije, kojom prilikom je ostvarena imovinska korist od najmanje 70.000
KM, a Maqsood-Ahmed se, prema navodima Tužilaštva, lažno predstavljao
kao migrant kako bi se kretao među njima te ostvarivao kontakte sa onim
koji su spremni platiti veće iznose za krijumčarenje prema Evropskoj
uniji.
S njim je bio optužen još jedan državljanin Pakistana –
Raheem Javed, koji je po sporazumu dobio 12 mjeseci zatvora i 2.000 KM
novčane kazne, te Aziz Husković, koji je osuđen na uslovnu kaznu, dok je
protiv ostalih optuženih iz predmeta postupak u toku.
Jasmin
Ahić, profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju
i sigurnosne studije, pojašnjava da se krijumčarenje planira u
segmentima kroz određena područja, odnosno zemlje, od Grčke preko
Albanije, Crne Gore, Srbije ili BiH.
Kazna od tri godine zatvora
zbog organizovanja grupe ili udruženja radi krijumčarenja migranata je
2018. izrečena Elhamiju Hotiju, uz novčanu kaznu od 5.500 KM po
sporazumu kojim je priznao da je omogućio ilegalan ulazak u BiH većem
broju migranata.
S Hotijem su bile optužene još tri osobe, koje
su po sporazumima osuđene na po tri mjeseca zatvora, a Tužilaštvo BiH je
krajem 2019. optužilo Indira Sulejmanija da je s Hotijem učestvovao u
prihvatanju i prevozu migranata s ciljem daljnjeg prebacivanja u
Hrvatsku i zemlje Evropske unije.
Od 80 osuđenih osoba u protekle
dvije godine, za njih više od polovine su izrečene uslovne kazne,
oduzimana imovinska korist pribavljena krijumčarenjem ljudi u iznosima
od 20 do 2.280 eura, izricane novčane sankcije do 10.000 KM, a Sud BiH
je rješenjima, prema podacima koje je prikupio BIRN BiH, oduzeo devet
vozila, dok su dva vraćena vlasničkim agencijama.
Ahić kaže da je
kaznena politika, bez obzira na povećan broj migranata u BiH, vrlo
standardizovana i u skladu je sa standardima Evropske unije i drugih
zemalja.
“Iz faze u kojoj ‘taksisti’, oni koji su nudili usluge,
da li ‘na crno’ ili legalno, nisu shvatali da je prevoz migranata s
jedne na drugu tačku – bez obzira da li to bilo unutar zemlje, a
pogotovo preko granice – ozbiljno krivično djelo, došli smo u poziciju
da se to već iskristaliziralo, da su to u biti sada male, ali i one
organizovane kriminalne grupe, koje su prošle iz forme amaterizma u
formu profesionalizma”, navodi Ahić.
Prema njegovim riječima,
daljnja saradnja domaćih s međunarodnim istražnim organizacijama je
jedini način da se spriječi organizovano krijumčarenje ljudi, ali da će i
dalje biti pokušaja pojedinačnih ili malih grupa u nekim pograničnim
dijelovima i da će se taj trend nastaviti.
Smanjenje broja prijava
Većina
procesa u protekle dvije godine je rezultat rada policijskih agencija i
njihovih izvještaja kojima su u pograničnim pojasima ili unutrašnjim
dijelovima zemlje otkrivali počinioce koji su zatečeni pri prevozu
migranata za novčanu naknadu, dok su neki rezultat policijskih akcija
usmjerenih na razbijanje grupa organizovanih radi krijumčarenja
migranata, pokazuju podaci koje je prikupio BIRN BiH.
Prema
podacima Granične policije, u prvih 11 mjeseci prošle godine je
evidentirano 80 slučajeva krijumčarenja ljudi te je nadležnom tužilaštvu
podnesen 71 izvještaj o počinjenim krivičnim djelima. Ukupno je
osumnjičeno 120 osoba, od kojih su 22 stranci i tri nepoznata izvršioca.
Među stranim državljanima je njih devet iz Srbije, po tri iz Crne Gore i
Velike Britanije, te po jedan iz Nizozemske, Sirije, Tunisa, Alžira,
Rumunije i Bugarske, kažu u Graničnoj policiji i pojašnjavaju da je
najviše otkrivanja ovih slučajeva bilo na prostoru u nadležnosti
Graničnog prelaza Trebinje.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova
Republike Srpske (MUP RS) su naveli da su njihovi službenici od početka
januara do kraja oktobra 2019. evidentirali 20 krivičnih djela
krijumčarenja ljudi.
“MUP RS-a je Tužilaštvu BiH podnio 20
izvještaja protiv 23 osobe zbog postojanja sumnje da su ilegalno
prevozile 166 migranata”, pojašnjavaju u MUP-u RS-a.
U Federalnoj
upravi policije (FUP) kažu da je za ovo djelo Tužilaštvu tokom 2019.
podnesena jedna prijava, dok u Policiji Brčko distrikta navode da ih u
istom periodu nije bilo.
Dok se protiv počinilaca koji su
državljani BiH podnese izvještaj, ukoliko su među osumnjičenima strani
državljani, policijske agencije ih predaju u nadležnost Tužilaštvu.
Slobodan
Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, objašnjava da od stava
Tužilaštva zavisi koje se mjere poduzimaju prema migrantima koji su u
trenutku otkrivanja bili predmet krijumčarenja.
“Tužilaštvo se
očituje da li su oni potrebni kao svjedoci u daljem slučaju da bi Služba
donijela mjeru stavljanja pod nadzor. Da li je u pitanju blaži oblik
nadzora u prihvatnom centru ili potpuni nadzor u Imigracionom centru,
sve zavisi, a Tužilaštvo se očituje da li oni njima trebaju i u kojem
periodu.
Oni, ako već daju izjave i izvrše prepoznavanje, onda
možda više nisu potrebni Tužilaštvu, te idu u normalne redovne
procedure”, kaže Ujić.
Prema njegovim riječima, Služba obavezno
preduzima mjere pokušaja utvrđivanja identiteta, stupanja u kontakt s
nadležnom ambasadom i sve što se tiče uzimanja biometrijskih podataka,
obavljanja intervjua i drugih postupaka.
Tokom 2018. godine
Granična policija je evidentirala 74 slučaja krijumčarenja ljudi, kada
je podneseno 70 izvještaja protiv 134 osobe, od kojih su 34 strani
državljani i 14 nepoznati počinioci, a MUP RS-a je zabilježio 40
slučajeva te podnio 38 izvještaja protiv 52 osobe zbog sumnje da su
ilegalno prevozile 251 migranta.
Policija Brčko distrikta je u
tom periodu podnijela tri izvještaja protiv četiri osobe kada su, između
ostalih, zatečeni državljani Pakistana i Afganistana, dok FUP nije
podnosio prijave.
Nakon povećanog broja slučajeva krijumčarenja
migranata, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je početkom 2019.
najavila osnivanje odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima – nakon
spajanja sadašnjih odjela II i III – koji bi se bavio organizovanim
kriminalom, privrednim kriminalom, korupcijom i terorizmom, ali takav
odsjek do početka 2020. godine nije formiran.
Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u toku protekle dvije godine u BiH je registrovano više od 60.000 migranata.
(Vijesti.ba / BIRN BiH)