Sve što trebate znati o koronavirusu: Odakle je stigao, koliko je opasan i kako se zaštititi

Pojava novog koronavirusa novel Coronavirus 2019-nCoV početkom decembra u kineskom gradu Wuhanu aktivirala je eksperte u javnom zdravstvu širom svijeta kako bi prikupili što više informacija i pratili ove slučajeve. Dosad je zabilježen 41 smrtni slučaj i više od 1.300 zaraženih, većinom u Wuhanu.Ipak, virus je stigao i do SAD-a, Evrope i Australije, a mi vam donosimo dosad poznate informacije koje biste trebali znati. Prije svega, da je dosad 38 oboljelih uspješno izliječeno.

Odakle je virus stigao?

Krajem decembra kineski zvaničnici informisali su Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da imaju problem. Novi, dotad nepoznati virus koji izaziva oboljenje nalik upali pluća velikom brzinom širio se gradom Wuhanom i oko njega.

Koronavirusi su uobičajeni među svim vrstama životinja, a ponekad mogu mutirati u forme koje se mogu prenijeti i na ljude. Od početka ovog stoljeća dvije druge vrste koronavirusa prešle su na ljude, prvi put 2002. godine, izazivajući teški akutni respiratorni sindrom (SARS), a drugi put 2012. uzrokujući slučajeve bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS).

Naučnici vjeruju da se čovjek prvi put zarazio novim virusom početkom decembra na tržnici morskim plodovima u Wuhanu, odakle se proširio. Još uvijek nije tačno poznato od koje životinje potiče, a prema genetskom kodu sumnja se na zmije i šišmiše. Dodajmo i da su SARS i MERS potekli od šišmiša.

Je li ovaj virus isti kao SARS?

Novi virus nije SARS, iako su se oba pojavila u Kini. Potiče iz iste viruske porodice kao SARS, imaju neke sličnosti, ali je to potpuno novi virus. Ipak, s obzirom na sličnosti, naučnici i zvaničnici koji brinu o javnom zdravstvu dosadašnja iskustva koriste kako bi ga lakše zaustavili.

Koliko je opasan novi virus?

Prema dosadašnjim informacijama, zdravstveno stanje inficiranih pacijenata kreće se od blago pogoršanog do ozbiljno narušenog. Prema podacima WHO-a, četvrtina pacijenata su teško bolesni. Zasad je smrtna stopa oko 4 posto, iako bi se to moglo promijeniti. Poređenja radi, smrtnost od SARS-a bila je 14 do 15 posto. Ipak, važno je istaći da se većina smrtnih slučajeva dešava kod starijih osoba koje su već imale ozbiljne zdravstvene probleme sa poput srčanih oboljenja, visokog pritiska i dijabetesa. Oni su, dodajmo i to, najrizičnija grupa i kad je riječ o običnoj gripi.

Koliko brzo se prenosi?

Još uvijek nije poznato koliko brzo se virus prenosi sa jedne osobe na drugu. Aktuelni dokazi sugerišu da se prenosi sa oboljelog samo na članove bliže porodice ili zdravstvene radnike. To je znak da se, kao i drugi koronavirusi, može prenijeti samo između ljudi koju su u veoma bliskom kontaktu, a vjerovatno se prenosi i kihanjem i kašljem.

Nakon sastanka održanog 23. januara Svjetska zdravstvena organizacija je saopćila da su zabilježili lance prenošenja virusa na najmanje četiri generacije, odnosno osoba zaražena najvjerovatnije od životinje prenijela je virus drugoj osobi, a ova sljedećoj. WHO vjeruje da svaka zaražena osoba u prosjeku može prenijeti virus na 1,4 do 2,5 drugih ljudi, iako je prerano davati potpune zaključke. Ako uporedimo sa SARS-om, taj prosjek je bio između 2 i 5 ljudi.

Uvođenje karantina i druge aktivnosti tog tipa mogu itekako smanjiti broj budućih zaraženih ljudi. Dosad su zabilježeni slučajevi i u SAD-u, Francuskoj, Australiji, Hong Kongu, Tajlandu, Maleziji, Južnoj Koreji, Tajvanu, Makauu, Japanu i Filipinima, a u nekim drugim zemljama.

Koji su simptomi?

Najčešći simptomi su povišena temperatura, opća slabost, bolovi u mišićima, proljev, grlobolja i suhi kašalj, a kasnije se mogu razviti poteškoće sa disanjem.

Virus može izazvati blage simptome nalik gripi, ali i ozbiljne respiratorne bolesti. Kod ljudi s postojećim hroničnim stanjima uočena je povećanja ranjivost na teške oblike bolesti, a kod starijih ljudi postoji veća osjetljivost na teži oblik bolesti.

Kako se zaštititi?

Prema onome što je dosad poznato, dovoljno je voditi računa o higijeni, odnosno redovno prati ruke, prekrivati usta prilikom kašljanja i držati se podalje od bolesnih ljudi. Standardne preporuke WHO se odnose na pranje ruku sapunom i vodom ili vlažnom maramicom na bazi alkohola, pokrivanje usta i nosa medicinskom maskom, maramicom ili rukavom savijenim laktom kod kašljanja ili kihanja, izbjegavanje nezaštićenog bliskog kontakta sa svima koji razvijaju simptome prehlade ili gripe i traženje medicinske njege ako imate temperaturu, kašalj ili otežano disanje.

Zbog svega ovoga savjetuje se izbjegavanje velikih skupova, korištenje zaštitne odjeće i termička obrada namirnica, posebno mesa.

Trebam li otkazati putovanje u Kinu?

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nije izdalo upozorenje za putovanje u Kinu, a WHO smatra da je još uvijek prerano za proglašavanje događaja od međunarodnog značaja, s obzirom na njegovu restriktivnu i binarnu prirodu. Ipak, upozorili su da očekuju dalji međunarodni “izvoz” slučajeva u bilo koju zemlju svijeta te poručuju da bi se svi trebali pripremiti za dalje sprečavanje, uključujući aktivni nadzor, rano otkrivanje, izolaciju i upravljanje slučajevima, praćenje kontakata i sprečavanje daljeg širenja zaraze koronavirusom.

State Department je američkim državljanima preporučio mjere opreza, a centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučio je da ne putuju u Wuhan, epicentar virusa.

Dakle, ako vaš plan puta podrazumijeva zaustavljanje u Wuhanu ili provinciji Hubei u kojoj se nalazi, trebali biste razmisliti o mijenjanju planova.

Šta Kina radi na suzbijanju?

Zvanični Peking dosad je zatvorio 18 većih gradova, čime je u karantinu više od 56 miliona ljudi, a širom Kine otkazana su okupljanja i proslave Kineske nove godine, dok su brojne turističke atrakcije zatvorene.

Postoji li vakcina?

Ne postoji. Neki farmaceutski eksperti upozoravaju da će biti potrebne godine da ona bude osmišljena. Zvanični Peking brzo je podijelio informacije o genetskom kodu virusa, što znači da su američki i kineski naučnici već počeli raditi na vakcini. Ipak, za to će biti potrebno najmanje godinu. Zasad je Kinezima prioritet izgradnja nove montažne bolnice sa 1.000 kreveta u kojoj će liječiti isključivo pacijente zaražene ovim virusom.

(Klix.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*