Za realizaciju zadataka planiranih Strategijom protuminskog djelovanja 2019-2025. treba osigurati 336 miliona KM kako bi Bosna i Hercegovina do 2025. godine bila očišćena od mina, istaknuto je danas na skupu koji je u Sarajevu okupio relevantne …
… predstavnike bh. i međunarodnih organizacija uključenih u proces deminiranja.
Ključni
aspekti procesa deminiranja u BiH u fokusu su prezentacije,
organizirane u glavnom gradu BiH, a na kojoj su predstavljeni
preliminarni rezultati projekta ‘Opća procjena minski sumnjivih područja
u BiH’ i zaključci radionice o temi “Definicije indikatora
produktivnosti i potrebnih resursa za implementaciju ‘Land Release
metode'”, te izradu Srednjoročnog akcionog plana Land Release.
Kako
je u pauzi skupa izjavio direktor Centra za uklanjanje mina u BiH
(BHMAC) Saša Obradović, na završnom skupu u sklopu spomenutog projekta
bit će predstavljene tri opcije za deminiranje kako bi BiH bila bez mina
do 2025. godine.
– Projekat koji je finansiran od Evropske
komisije u BiH, a u kojem učestvuju tri partnera – BHMAC, OSBiH i
Norveška narodna pomoć, donio je dobre rezultate u lociranju minski
sumnjivih područja – kazao je Obradović, istaknuvši kako je prilika da
se elaboriraju pokazatelji koliko je još vremena i resursa neophodno da
bi se okončao proces deminiranja u BiH.
Podsjetio je kako je
projekt propraćen od EUFOR-a kao monitoring organizacije, potcrtavši da
je neophodno uključivanje svih nivoa vlasti u BiH kako bi bio postignut
pomak u realizaciji strategijom zacrtanih ciljeva.
Odgovarajući
na novinarske upite, Obradović je kazao kako su u BiH trenutno, a prema
analizi koja je obuhvatila 128 općina i gradova, minski najugroženija
područja – Unsko-sanski kanton, te područja Doboja i Maglaja.
U
osvrtu na stanje u Kantonu Sarajevo i Istočnom Sarajevu, kazao je kako
je aktuelan projekt koji se provodi u saradnji s američkom Vladom, te da
je fokus na općinama – Vogošća i Istočna Ilidža.
Kako je
Feni kazao direktor Norveške narodne pomoći u BiH Jonas Zachrisson, skup
u glavnom gradu BiH prilika je za analizu i primjenu metodologije
‘vraćanja zemljišta u BiH’, te izradu preporuka za bh. nadležne
institucije kako djelovati na planu osiguranja resursa neophodnih za
efikasan proces protuminskog djelovanja, uključujući i izradu
srednjoročnog plana.
Dodao je kako su procjene na tom planu u
funkciji efikasnijeg odgovora na rizike koje podrazumjevaju minski
sumnjiva područja, te djelotvornijeg organiziranja, uključujući i
odgovarajući angažman bh. vladinih tijela i deminerskih organizacija.
Prema
ocjeni sudionika skupa, cilj spomentog projekta jeste stvaranje jasnije
slike o preostalim sumnjivim područjima u BiH u sklopu čega se vrši
analiza postojećih podataka i njihovo ažuriranje, a sve u funkciji
boljeg planiranja projekata protuminskog djelovanja.
U fokusu tih
procjena su naseljena mjesta, domaćinstva i pojedinci koji su izloženi
riziku od mina, kasetne municije i drugih eksplozivnih sredstava
zaostalih iz ratnog perioda.
(Vijesti.ba / FENA)