Prošlog vikenda turska vlada je u
uvela 48-satni policijski sat u 31 provinciji, a pod ključem su bile
tri četvrtine stanovništva. Mjere u ovoj državi, kao i liječenje su
nešto drugačiji nego u ostatku Evrope.
Vladini kritičari zagovorali su
strožije mjere u borbi protiv koronavirusa u Turskoj, ali kada su one
donesene nastao je haos, piše CNN.
Policijski sat najavljen je samo dva sata prije nego što je stupio na
snagu što je izazvalo veliku gužvu u prodavnicama sa hranom. Ljudi su
požurili u trgovine i pekare prilikom čega su zaboravili da se trebaju
pridržavati mjera socijalnog distanciranja.
Nakon početnog haosa, predsjednik Recep Tayyip Erdogan obratio se naciji
tvrdeći da je Turska dovoljno jaka da zaštiti i osigura svoje građane.
On je najavio da će policijski sat biti na snazi i sljedećeg vikenda, a
stanovništvo je pozvao da ostanu kod kuće.
Suočavajući se sa koronavirusom, Turska crtva svoj način borbe, drugačiji nego što je to u drugim zemljama.
Tokom cijele sedmice kod kuće moraju ostati mlađi od 20 i stariji od 65 godina, ostalima je dozvoljeno da izlaze.
U Turskoj su zatvorene male firme, restorani rade samo dostavu, javna
mjesta kao što su parkovi nisu dostupni za građane, a banke imaju
ograničeno radno vrijeme. S drige strane, gradilišta rade u punom
kapacitetu, zajedno sa fabrikama i preduzećima čije zatvaranje bi
značilo udar na ekonomiju.
Neki stručnjaci su kazali da ovakva djelimična ograničenja mogu biti
uspješna u borbi protiv virusa, sve dok su najranjiviji zaštićeni.
“To je alternativna strategija”, rekao je virolog sa univerziteta
Lancaster u Velikoj Britaniji Muhammad Munir objašnjavajući da ljudi
koji odlaze u rutinske kupovine ne čine nužno štetu.
“Osamdeset posti zaraženih se oporavilo. Dakle, ako su to zdravi ljudi
koji nemaju oboljenja onda je apsolutno korisno da se kreću. Jedina
korist od obustave rada je ta što bi širenje bolesti biti usporeno, a
pritisak na bolnice smanjen”, rekao je profesor virologije na
univerzitetu u Kentu Jeremy Rossman.
Djelimična obustava rada je efektivna samo ukoliko se izvede na vrijeme
kada još uvijek ima malo broj zaraženih ili ukoliko se uvede u periodu
kada je država već postigla vrhunac, pa izlazi iz potpuno zaključanog
sistema, rekao je on. Međutim, sumnjičav je u pogledu Turske i
djelimičnih blokada obzirom na brzinu rasta oboljelih.
Kada je u pitanju broj potvrđenih slučajeva koronavirusa Turska se
nalazi među prvih 10 zemalja u svijetu, a broj zaraženih se povećava za
više od 4.000 dnevno.
Stopa smrtnosti pak u Turskoj je dosta niža nego u drugim zemljama.
Turski ministar zdravstva Fahrettin Koca tvrdi da je stopa smrtnosti,
zbog velikih zdravstvenih kapaciteta i dobre organizacije doktora, tek
iznad 2 posto. Koca je kazao kako se Turska razlikuje u odnosu na druge
zemlje zbog toga što testiraju kontakte zaraženih, a ne testiraju
generalno sve osobe.
U Turskoj se za liječenje oboljelih od koronavirusa koriste lijekovi
protiv malarije, hidroksiklorokin i favipiravir međutim medicinski
stručnjaci se ne slažu da bi lijek protiv malaraije trebalo koristiti u
ove svrhe. Oni kažu da je rizik od nuspojava veći od svake koristi koju
može da donese.
“Tretmani imaju vrlo mali uticaj, a zbog upotrebe hidroksiklorokin
godinu dana mogli bi se pojaviti problemi sa srcem ili slijepilo. Zbog
toga ovi lijekovi nisu odobreni za masovno korištenje”, rekao je doktor
Munir sa Lancaster univerziteta.
Odgovor predsjednika Medicinskog univerziteta u Istanbulu je “pokušavamo tako spasiti živote”.
Još jedna stvar je drugačija kada je u pitanju liječenje zaraženih
pacijenata u Turskoj, oni kažu da njihovi pacijenti leže licem prema
dolje umjesto uobičajenog ležanja na leđima. Upravo to je, rečeno je sa
Medicinskog univerziteta u Istanbulu dalo pozitivne rezultate.
Turska koristi i plazmu pacijenata koji su se već zarazili i ozdravili kako bi je dali onima koji se bore sa bolešću.
Vlada kaže da ima dovoljan broj kapaciteta, te da bolničkih kreveta ne
nedostaje. Obzirom na to da je prvi slučaj u Turskoj prijavljen nešto
kasnije nego u ostalim evropskim država, imali su vremena i da se
pripreme. No, turski bolnički sistem je toliko dobar da je ova zemlja
postala popularna destinacija za medicinski turizam.
Država je brzo razvila program proizvodnje i distribucije lične zaštitne
opreme, u mnogima školama otvorene su radionice za pravljenje zaštitnih
maski i odijela. Zaštitne maske i dezinfekciona sredstva zabranjena su
za prodaju jer ih Vlade besplatno ustupaju apotekama, a Turska
distribuiše opremu i u ostale zemlje u Evropi.
Turska teret epidemije ublažava onima koji su prisiljeni ostati kod kuće
tako što šalje volontere i policiju od vrata do vrata koji bi trebalo
da osiguraju ranjivim osobama sve potrebne usluge.