Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama liječe od covida-19 pojavio se novi obrazac – osim temperature, kašlja i kratkog daha, neki su toliko dezorijentirani da ne znaju gdje se nalaze ili koja je godina.
Ponekad je to povezano s niskom razinom kisika u njihovoj krvi, ali neki su konfuzni neovisno o tomu.
Jennifer
Frontera, neurologinja u bolnici Langone Brooklyn, sve je zabrinutija
zbog utjecaja koronavirusa na mozak i živčani sustav.
Dosad je
većina ljudi upoznata s time da su respiratorni problemi ‘zaštitni znak’
covida-19, ali se znanstvenim studijama otkriva i sve više drugih
problema.
Studija objavljena prošli tjedan u časopisu JAMA
govori o tome da je 36,4 posto od 214 analiziranih kineskih pacijenata
imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napadaja i moždanih
udara.
Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strasbourgu i
uvidjeli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihova
mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u časopisu New England
Journal of Medicine.
“Svi smo slušali o tome kako je covid
zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo –
mozak”, kazao je Andrew Josephson šef odjela za neurologiju na
kalifornijskom sveučilištu.
“Ako postanete zbunjeni, ako ne
možete misliti, javite se liječniku. Dosadašnja mantra – ‘Ne dolazite
osim ako ne možete disati’ vjerojatno više ne vrijedi”, rekao je.
Virusi i mozak
Nije
potpuno iznenađujuće da novi koronavirus utječe na mozak i živčani
sustav jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV.
Virusi
mogu utjecati na mozak na dva glavna načina, objašnjava Michel
Toledano, neurolog iz klinike Mayo. Jedan je izazivanje abnormalnog
imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga –
autoimuni encefalitis.
Drugi je izravna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.
Zašto se to događa?
Mozak
štiti opna koja blokira strane tvari, ali ona može biti ‘probijena’.
Pošto je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma koronavirusa, neki
stručnjaci pretpostavljaju da je nosna šupljina put do mozga.
Pretpostavka
nije dokazana, a teoriju je donekle potkopala činjenica da mnogi
pacijenti s anosmijom nemaju teže neurološke probleme.
Liječnici
stoga vjeruju, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki utjecaji
rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak.
Kako bi dokazali da se potonje uopće dogodilo, virus mora biti otkriven u cerebrospinalnom likvoru.
To
je dosad dokazano samo jednom, u 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj
opisan u časopisu International Journal of Infectious Disease.
Ali
kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za koronavirus još ne
vrijedi i za likvor, znanstvenici ne brzaju sa zaključcima.
Duži oporavak
Sve
to potvrđuje da je potrebno više istraživanja. No sigurno je da su
neurolozi potrebni mnogima koji prežive covid nakon što su bili na
respiratoru.
“Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju”, kaže Rohan Arora, neurolog u bolnici Long Island Jewish Forest Hills.
Zasad
još nije poznato je li ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na
odjelima intenzivne njege sam po sebi može biti dezorijentirajuće
iskustvo što je posljedica mnogih faktora, uključujući i jake lijekove.
No čini se da njihov oporavak traje dulje nego u pacijenata koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar.
(Vijesti.ba / Hina)