Naučnici u Hrvatskoj i svijetu istražuju povezanost nedostatka vitamina D i zaraze korona virusom, te zaključuju da u slučaju laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D kod zaraženih promptno treba uvesti nadoknadu tog vitamina.
Saopćio je to u utorak
Komunikacijski laboratorij, koji okuplja stručnjake na uspostavi
komunikacije s ciljem razvijanja odnosa i stvaranja vrijednosti
kompanijama, brendovima, pojedincima i institucijama.
Navode kako
su naučne studije ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D
i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg
respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha,
hepatitisa B i C te HIV infekcije.
Stoga se i u jeku nove
pandemije mnogi stručnjaci bave izučavanjem povezanosti nedostatka
vitamina D i infekcije virusom Covid-19.
Vitamin D važan u stvaranju i održavanju snažnog imuniteta
Iz
Laboratorija prenose članak kliničke nutricionisticeDarije Vranešić
Bender, koja ističe kako je uloga vitamina D u stvaranju i održavanju
snažnog imuniteta pojavom pandemije prepoznata kao nikada ranije.
Vitamin
D, ističe, štiti imunitet na više načina, a kada je riječ o infektivnim
bolestima kao što je Covid-19 naučnike i laike posebno zanimaju njegova
antiinfektivna svojstva.
Naučne studije ukazale su na povezanost
niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti,
poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i
pneumonije, upale uha, hepatitisa B i C te HIV infekcije.
Vranešić
Bender navodi kako u pragmatičnim nutritivnim protokolima, u zemljama
snažno pogođenim pandemijom poput Italije, preporuke kažu da u slučaju
laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D kod zaraženih promptno
treba uvesti nadoknadu tim vitaminom.
Vitamin D najstariji hormon na Zemlji
Napominje
da se vitamin D smatra najstarijim hormonom na Zemlji i nesumnjivo je
usko vezan uz blagostanje svakog oblika života – od fitoplanktona do
ljudske vrste.
Glavnina vitamina D stvara se u koži pod utjecajem
sunčevog zračenja, a unos ovoga vitamina putem hrane u prosjeku je vrlo
malen u populaciji, iznosi svega 20 posto od ukupnih dnevnih potreba.
Najbogatiji
prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih
masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna,
srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke
vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta, te namirnice koje
su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.
Rizične
skupine za pojavu hipovitaminoze D su sve osobe s nedovoljnim
izlaganjem suncu (osobito dojenčad) i osobe koje žive na prostorima veće
zemljopisne širine (iznad 40 stepeni geografske širine) te u gradovima s
većom koncentracijom smoga, prenosi Hina.
Ne prekomjerno izlaganje suncu, nego unos obogaćene hrane
Vranešić Bender ističe kako neodgovorno i prekomjerno izlaganje suncu nije dobar način borbe protiv nedostatka vitamina D.
Naime, upozorava, svaka opeklina od sunca s vremenom predstavlja potencijalni rizik za transformaciju u maligne stanice.
Stoga, naglašava, šansu treba pružiti hrani, obogaćenoj hrani i dodacima prehrani.
(Vijesti.ba)