RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
U Sarajevu je jučer potpisan memorandum o saradnji između Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, kojim je zvaničeno najavljen početak izrade novog pravopisa bosanskog jezika, koji bi svjetlo dana trebao ugledati naredne godine.
Autorski tim koji čine brojni stučnjaci iz ove oblasti navodi da ideja o izradi novog pravopisa bosanskog jezika dolazi kao rezultat 25-godišnjeg zrenja bosnistike kao naučne discipline. Poručili su kako je njihova zadaća zapravo osavremeniti bosanski jezik, javlja Anadolu Agency (AA).
Memorandum o saradnji između Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” u vezi sa realizacijom projekta izrade bosanskog pravopisa potpisali su čelni ljudi ovih ustanova Alen Kalajdžija i Sanjin Kodrić.
U obraćanju, Kodrić je podsjetio kako je prošla četvrt stoljeća od objavljivanja prvog Pravopisa bosanskoga jezika, 1996. godine, kojim je upravo “Preporod” započeo proces standardiziranja, ali i afirmiranja bosanskog jezika u BiH i u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, “Preporodov” Pravopis iz 1996. je dugo godina bio jedina stvarna i prepoznatljiva slika i prilika bosanskog jezika, njegovih standardnojezičkih karakteristika, pogotovo u međunarodnim naučnim okvirima.
“Pravopise uvijek rade institucije, jer pravopis je po svojoj prirodi neka vrsta naučnog, stručnog i društvenog konsenzusa o jeziku, o normi jezika, o onome kako ćemo govoriti o standardnom jeziku. Na taj način je nastao prvi Pravopis 1996. godine i četvrt stoljeća kasnije javila se potreba za novim zvaničnim pravopisom bosanskog jezika”, rekao je Kordić, te nastavio:
“Taj pravopis morao bi biti moderniji, savremeniji, jednostavniji i, prije svega, trebao bi biti što je moguće više institucionalniji. Upravo zato krenuli smo sa izradom novoga pravopisa koji će svjetlo dana ugledati naredne godine, na 25. godišnjicu objavljivanja prvog pravopisa. Naš glavni naučni partner u izradi pravopisa jeste Institut za jezik UNSA, respektabilna i jedina takva naučna ustanova u BiH, gdje je također već duže prisutna ideja izrade novog pravopisa.”
Kodrić je napomenuo kako ono po čemu će se novi pravopis razlikovati jesu pojedinosti naučno-stručnog karaktera, ali vrlo značajna je i konceptualna razlika u smislu samog pristupa pravopisu.
“Mi više ne želimo autorski pravopis iza kojeg stoji jedan autor, želimo pravopis koji će biti timski izrađen i iza kojeg je jedna široka reprezentativna komisija, odnosno vijeće za normiranje bosanskog jezika. Samo na taj način je moguće dobiti zvanični pravopis, moguće je dobiti pravopis koji uistinu jeste rezultat naučnog, stručnog i društvenog konsenszusa”, rekao je Kordić.
Podvukao je kako vijeće za normiranje bosanskog jezika neće biti nikakvo ad hoc ili jednokratno naučno-stručno tijelo već trajno tijelo, koje će konstituirati Institut za jezik, kao naučna ustanova specijalizirana za bosanski jezik, i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”.
“Nama su potrebne institucije, nama je potreban institucionalni, zajednički rad, nama je potrebna sinegrija i potrebno je da pravopis doživljavamo kao opće dobro, a ne kao domen djelovanja pojedinaca”, istakao je Kodrić.
Bosanskohercegovački lingvist i književnik Dževad Jahić, koji je i vođa autorskog tima za izradu novog pravopisa, napomenuo je kako nauka o bosanskom jeziku intenzivno radi već 25 godina i došla je do vrlo značajnih rezultata o kojima javnost ne zna ili malo zna.
“Proces normiranja jezika je vrlo složen proces i on ima tri nivoa ili stepenice. Temelj svakog normiranja jeste gramatika jednog jezika, na to se dodaje konstrukcija i građa, a to je rječnik ili rječnici. Na kraju, krov jedne zgrade jeste pravopis”, kazao je Jahić, dodajući da novi pravopis predstavlja “učvršćivanje krova bosanskog jezika”.
“Ovdje naglašavamo da će ovaj pravopis pokušati riješiti jednu veliku dilemu, stručnu i naučnu zabludu da su dosadašnji aktuelni pravopisi na neki način nasjeli na jedan manir da pravopis bude informacija, ali nepotpuna informacija, da on bude rječnik ortografske, ali ne i ortoepske norme jednoga jezika, zanemarujući da korisnik jezika nikada u svojoj svijesti ne razdvaja jednu od druge norme. On traži ono što je ortoepska norma u ortografskim izvorima, uporno traži i uporno ne nalazi. Mnoge primjedbe na postojeće rječnike bile su zasnovane na tom nesporazumu, a novi pravopis bosanskog jezika će koncepcijski slijediti to da prikaže normu bosanskog jezika u cjelini, ortografsku, ali i ortoepsku, i da to predstavlja jedan stručni zahvat koji će biti cjelovitiji nego do sada”, rekao je Jahić.
Članica autorskog tima, bosanskohercegovačka lingvistica Hasnija Muratagić-Tuna kazala je kako će mnogi postaviti pitanje čemu novi pravopis i šta će on donijeti.
“Nije dobro mijenjati normu svaki čas, ali se norma neminovno mora rekonstruirati, jer to nalaže sama jezička praksa. Da ljudi ne bi pogrešno razumjeli, ovo nije negiranje onoga što je već urađeno, već, naprotiv, afirmiranje svih onih pojava koje su se pokazale dobrima, jer nešto treba pojednostaviti, nešto promijeniti, 25 godina je četvrt vijeka. Slijedeći te promjene, mi ćemo inovarati pravopis koji je ‘Preporod’ objavio 1996. godine”, kazala je Muratagić-Tuna.
Dodala je kako će se u novom pravopisu raditi svakako i na akcentologiji, a akcentiranje riječi je, kako je kazala, vrlo važno, posebno zbog činjenice da je na televiziji moguće čuti dosta nakaradne akcente.
“Vjerujemo da svaka sredina kojoj je stalo do kulture mora posvetiti pažnju i brigu o jeziku. Naša zadaća je da bosanski jezik osavremenimo da ga naprosto učinimo dostupnim onima koji su nosioci ovog jezika”, zaključila je Muratagić-Tuna.
(RTV7/AA)
