Mirovnu konferenciju o Bosni i Hercegovni, prije tačno 25 godina, vodili su Amerikanci Warren Christopher i Richard Holbrooke i ona se završila Daytonskim mirovnim sporazumom.
Mirovnu konferenciju o
Bosni I Hercegvoni, prije tačno 25 godina, vodili su Amerikanci Warren
Christopher i Richard Holbrooke i ona se završila Daytonskim mirovnim
sporazumom. U razgovoru sa Ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u
Bosni i Inda Swanke sa Glasa Amerike pitala je da li je Dayton zastario,
da li ga treba mijenjati i da li je Bosna i Hercegovina i dalje
američki projekat?
“Daytonski sporazum je okončao užasni rat
devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta
se pokazao vrlo efikasnim, i kao i u smislu posljeratne reizgradnje”,
kaže za Glas Amerike Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric
Nelson.
“Dayton je Bosni i Hercogovini također donio i Ustav, to
se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba da bude živi
dokument koji se dopunjava, i mora definirati proces donošenja
amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj
potrebne neke reforme, i očigledno je da su bosanskohercegovačkom ustavu
potrebne reforme, i Dayton i bosanskohercegovački ustav trebaju da se
reformišu. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti
dijelom transatlanske zajednice”, pojašnjava ambasador Nelson.
“Ima
jedan cijeli niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba
pozabaviti da bi zemlja ispunjavala trans-atlanske standarde. Mnoga od
tih pitanja je teško riješiti, ali ni jedno nije nemoguće riješiti.
Neslaganje oko izbora u Mostaru se vuklo više od decenije, i nije bilo
nemoguće za riješiti. Naravno trebala je snažna volja i vrijeme da se
kaže sada se konačno ide naprijed.” kaže u razgovoru ambasador Nelson.
I
mislim da je upravo 25 godina prekretnica gdje ljudi počinju misliti da
krajnje vrijeme da se pođe naprijed. A ova zemlja može ići naprijed.
“I
upravo u odgovoru na pandemiju COVID 19 vidjeli smo određeno jedinstvo,
znamo da je to moguće kada za to postoji osjećaj urgentnosti, i ja se
nadam da ce taj osjećaj ostati pogotovu sada kada se zemlja mora
oporavljati ekonomski i uspostaviti potrebne reforme da bi ekonomski
oporavak uopšte bio moguć. Dakle, Bosna i Hercegovina je projekat, ali
to je Bosansko – Hercegovacki projekat.”
Glas Amerike:
Mnoge stvari su izašle na vidjelo tokom ove pandemije, i dobre i loše.
Šta bi ste vi izdvojili kao pozitivan razvoj, kad već govorimo u okviru
Daytona?
“Kada se osvrnem na značaj ove godišnjice gledam iz
perspektive kakav je progres ova zemlja u tom periodu postigla. Većina
građana nisu zadovoljni njenim napretkom. Da jesu, ne bi imali toliko
ljudi koji i dalje napuštaju zemlju. Međutim značajnih uspjeha je ipak
bilo, na primjer kreiranje zajedničkih oružanih snaga, što je bilo
ujedinjenje prethorno zaraćenih strana, koje u skladu sa ustavom teže ka
svim medjunardnim standardima i koja je postale pouzdane mirovne snage
na međunarodnoj pozornici, ravnopravan partner u borbi protiv
tererorizma, rame uz rame sa američkim snagama u Afganistanu i na drugim
mjestima. Ovo je odličan primjer, i treba nam jos takvih primjera, jer
je očigledno da kada se donese odluka da je stvari moguće primijeniti.”
Glas Amerike:
Jedan od velikih problema, o kojima ste govorili a koji se ne odnosi
samo na Bosnu i Hercegovinu nego i na njene susjede je odliv mozgova. Da
li je bolja regionalna, kominikacija i saradnja, i moguće proširivanje
tržista jedna od karika koja bi mogla pomoći da se pokrenu međunarodne
investicije, američke investicije, što bi vodilo novim radnim mjestima i
na taj nacin uklonilo ovaj problem, kako je nedavno zaključilo Atlansko
vijeće? Da li se vi slažete s tim?
Veoma mnogo, i drago mi je da
je Atlansko vijeće okupilo regionalne lidere da razgovaraju o
ekonomskoj kooperaciji, počinjući sa važnosti zajedničkog odgovora za
pandemiju COVID19, jer kako smo vidjeli, virus nema granice, a samo
zajednički odgovor je efektivan.
“Iz tog razloga su otvoreni tzv.
zeleni koridori kojima se brzo i efikasno odvijao saobraćaj i opreme i
hrane i drugih roba koje su bile neophodne za borbu protiv virusa. Tu
smo vidjeli mogućnost da se standardizuje ovaj vid komunikacije i da na
taj način pomogne i standardizira i trgovina i sve rugulative i procesi u
cijelom regionu te se tako poboljsava poslovna sredina. To daje
mogućnost svim biznisima u regionu da jednostavno prošire svoje tržiste,
ali u isto vrijeme kreira mnogo atraktivnije tržište za direktne strane
investicije i iz Sjedinjenih država i od drugih kredibilnih investitora
koji žele donijeti nova radna mjesta i pozitivne promjene. Ali i oni
će, po pravilu, također željeti garancije da će njihove investicije biti
u fer procesu i zaštićene, dakle opet se vraćamo na borbu protiv
korupcije i za slovo zakona, kao najveći prioritet da bi se poslovalo na
pravi način.” rekao je u razgovoru za Glas Amerike ambasador SAD u BiH
Eric Nelson.
(Vijesti.ba / VOA)