Preporuke za škole u kontekstu COVID-19 za školsku 2020/2021

U suzbijanju širenja COVID-19 zatvaranje škola bila je jedna od najčešće primjenjenihintervencija. Do sredine aprila, 192 zemalje u svijetu zatvorile su škole, utječući na preko 90%učenika u svijetu (1). U studiji Augera i suradnika, zatvaranje škola je bilo povezano sarelativnom promjenom u incidenci/sedmica za -62% (95% CI, -71% do -49%) (2).Zatvaranje škola diljem svijeta kao odgovor na pandemiju uzrokovanu virusom COVID-19predstavlja nezabilježen rizik po obrazovanje, zaštitu i blagostanje djece. Prekid nastave možeimati ozbiljne posljedice po sposobnost djece da uče. Što duže društveno marginalizovana djecaodsustvuju iz škola, to su veće šanse da se neće vratiti u njih. Duži period obustave rada školautiče i na pružanje drugih osnovnih usluga, kao što su imunizacija, posluživanje užina, zaštitamentalnog zdravlja i psihosocijalna podrška a nedostatak interakcije s vršnjacima i narušavanjerutine mogu izazvati i stres i anksioznost (3).Negativni efekti zatvaranja po sigurnost, blagostanje i učenje djece su dobro dokumentirani.Prekid pružanja usluga školovanja ima i ozbiljne dugoročne posljedice po ekonomije i društva,kao što su produbljivanje nejednakosti, pogoršanje opšteg zdravstvenog stanja i slabljenjedruštvene kohezije (3).Ipak, ponovno otvaranje škola se mora izvesti na siguran način i biti u skladu s općimjavnozdravstvenim odgovorom zemlje na COVID-19, uz poduzimanje svih razumnih mjerazaštite učenika, studenata, nastavnika, drugog osoblja, te članova njihovih obitelji. Pri tomeobavezno treba voditi računa i o epidemiološkim i drugim kontekstualnim faktorima. UFederaciji Bosne i Hercegovine, zaključno sa 14.8.2020., u osam kantona je zabilježena 7-dnevna incidenca/100.000 COVID-19 preko 30.Kada, gdje i koje š kole ponovo otvoriti i na koji nač inOdluke o ponovnom otvaranju škola iziskuje širu diskusiju svih zanteresiranih strana, radisagladevanja svih aspekata vezanih za siguran nastavak obrazovnog procesa. Nadležnaministarstva obrazovanja moraju izvršiti procjenu na koji način se u svakom pojedinačnomkontekstu i modelu može doprinjeti učenju i blagostanju, te i zaštiti od faktora rizika koje sasobom nosi ponovno otvaranje škola, imajući u vidu da rizici širenja COVID-19 koji se vezujuuz pohađanje nastave nisu u potpunosti utvrđeni.Naučna istraživanja pokazuju različite rezultate kada je u pitanje COVID-19 zaraza kod djece.Posebno kada je u pitanju prenošenje COVID-19 među djecom, i sa djece na odrasle. Macartney1i kolege su u studiji sprovedenoj u Australiji našli da je u školama gdje se desilo da zaraženiučenici prisustvuju nastavi sekundarni “attack rate” (AR) u većini slučajeva iznosio od 0 do1,2%, dok je samo u jednoj školi bio visok (35,1%) (4). Heavey i autori u studiji sprovedenoj uIrskoj nisu našli nijedan slučaj sekundarnog prenosa COVID-19 u školama među 1025 kontakata(5). Jedini slučaj prijenosa zabilježen u studiji je bio između odraslih osoba u radnoj atmosferi,ali izvan škole. Ali, obje ove studije rađene na manjem uzorku i u ranoj fazi pandemije.U suprotnosti sa ovim studijama su dvije povezane studije sprovedene u Francuskoj, gdje suautori našli visok IAR među učenicima i osobljem u srednjim školama (38% i 59%), a znatnoniži među roditeljima, braćama i sestrama (11% i 10%) (6), i još niži IAR u osnovnim školamameđu učenicima, osobljem ili ukućanima (10%) (7). U osnovnim školama također nisu našliubjedljive dokaze za sekundarni prijenos zaraze (7). Istraživanje iz Južne Koreje pokazalo je daje visok prijenos unutar kućanstva bio ukoliko je indeks slučaj bio u dobi između 10 i 19 godina(19%) (8), u odnosu na mlađi uzrast (5%).Početak nastave tokom pandemije COVID-19 moguće je sprovesti na više načina.Otvaranje škola u punom kapacitetu nosi najveći rizik od prenosa COVID-19 i nastajanja žarišta,te širokog prijenosa u zajednici. Ovaj rizik bi se mogao smanjiti provođenjem higijenskih iepidemioloških mjera, međutim zbog ograničenih kapaciteta, kao i problema u kontroliponašanja djece i adolescenata to bi bilo teško.Istraživanje žarišta COVID-19 u srednjoj školi u Izraelu, nastalog nakon otvaranja škola unestabilnoj epidemiološkoj situaciji, ukazuje na opasnost ovakvog pristupa, posebno kakorezultati istraživanja pokazuju, prisutnost velikog broja đaka u razredu (35-38), kao i nedovaljanprostor po đaku (1,2-1,3 m2). To je za posljedicu imalo nemogućnost održavanja fizičke distance,koja je neophodna za kontrolu COVID-19 (9).Potpuni prelazak na alternativne vidove nastave, putem medija i online, u trenutnomepidemiološkom kontekstu uzrokovanom pandemijom COVID-19 nosi najmanji rizik, međutimzbog gore navedenih razloga ovo ne može biti jedino prihvatljivo rješenje, a za neke uzraste je ipotpuno nesprovodivo.Kombinacija ovih dvaju pristupa izgleda kao najoptimalnija varijanta. Otvaranje škola zaodređene uzraste, uz manji broj đaka u grupi, ograničenu interakciju đaka i osoblja, te strogopridržavanje higijensko-epidemioloških mjera. Uz ovo će također biti potreban pojačanepidemiološki nadzor u zajednici, što podrazumjeva adekvatan odgovor zdravstvenog sistema,dostupnost testiranja i praćenje kontakata. Prema dostupnim podacima smatramo da je najbolje preporučiti otvaranje škola za đake dočetvrtog, uz pridržavanje preporučenih općih i specifičnih mjera za sprječavanje širenja COVID-19. Izuzetno, moguće je otvaranje škola i za đake od petog do devetog razreda, ukoliko se radi oškolama manjih kapaciteta, odnosno manjeg broja učenika, a uz procjenu škole i nadležnih tijela2kantona. Za srednjoškolce preporučuje se održavanje nastave što više na daljinu, u školamaizvoditi samo praktičnu nastavu u manjim grupama (škole koje imaju praksu) i uz pridržavanjesvih higijensko-epidemioloških mjera. Također, moguće je razmotriti održavanje nastave uučionici samo sa učenike prvih razreda srednje škole.Preporuke za šigurno odrz avanje naštave u kontekštu COVID-19Edukačija i organizačijaEducirati osoblje, roditelje i učenike o COVID-19, uključujući simptome, komplikacije, kako seprenosi i kako spriječiti prijenos. Budite informirani o COVID-19 putem uglednih izvora kao štosu zdravstvene ustanove, Svjetska zdravstvena organizcija (SZO), UNICEF. Budite svjesnilažnih informacija/mitova koji mogu kružiti usmenim putem ili online.Educirati svo osoblje i učenike, kao i u što većoj mjeri roditelje o mjerama za sprječavanješirenja COVID-19, kao i o važnosti istih. Ažurirati ili razviti planove za vanredne situacije u školi. Ovi planovi moraju uključivatiodgovorne osobe, aktivnosti koje se trebaju poduzeti u slučaju da neko od đaka, osoblja ilinjihovih ukućana bude bolestan, sa sumnjom na COVID-19; kao i određenu prostoriju ilipodručje za izolaciju oboljelog. Plan treba uključivati kontakt s lokalnom nadležnomzdravstvenom ustanovom, kojima se osoblje škole treba obratiti u gore navedenom slučaju, kao isa roditeljima.Bez obzira na koji način počne nastava, planirati modele održavanja nastave za đake koji morajubiti u samoizolaciji, kao i za roditelje i đake koji spadaju u ugrožene skupine (hronične bolesti). Planirati programe mentalne podrške i voditi računa o mentalnom zdravlju osoblja i đaka tokompandemije.Ošnovni prinčipi prevenčijeOsnovni principi: nošenje maski za đake (mlađa djeca trebaju nositi masku izvan učionice, ne iza vrijeme nastave), nošenje maski za nastavno i drugo osoblje, održavanje adekvatne fizičkeudaljenosti, održavanje higijene ruku. Preporučuju se platnene maske, koje treba redovito prati.Učenici, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ako oni ili neko od njihovih ukućana imasimptome povezane sa COVID-19 (glavni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj,gubitak čula njuha/okusa, malaksalost; drugi simptomi: bolovi, glavobolja, konjuktivitis, proljev,osip na koži). Đaci, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ukoliko su pozitivni na COVID-19 ili su uizolaciji. Ostati kući i u ukoliko su nedavno bili u kontaktu sa osobom oboljelom od COVID-19.3Kroz edukaciju osoblja, đaka i roditelja preporučiti da se budno motri zdravstveno stanje, aposebno mogući znaci COVID-19, i da se pravovremeno kontaktiraju nastavno osoblje u školi inadležne zdravstvene službe. Relevantne informacije mogu se naći na stranici Zavoda za javnozdravstvo FBiH (http://www.zzjzfbih.ba).Škole moraju osigurati redovno pranje ruku vodom i sapunom, dezinfekciju ruku sredstvima nabazi alkohola (min 60%). Na mjestima za pranje/dezinfekciju ruku staviti slikovne upute iliosigurati prisustvo osoblja za nadzor. Čistiti i dezinficirati školske zgrade, učionice i posebno sanitarne čvorove najmanje dva putadnevno, posebno površine koje mnogi dodiruju (ograde, stolovi, sportska oprema, ručke navratima i prozorima, igračke, pomagala za učenje i sl.). Za čišćenje koristiti standardna sredstvaza čišćenje, za dezinfekciju prostorija preporučuju se preparati na bazi hlora. Sva ova sredstvakoristiti prema uputstvu proizvođača. Neophodno je osigurati adekvatno provjetravanje prostorija u školi. Kada god to vremenskeprilike dozvoljavaju preporučuje se da određen broj prozora ili vrata u prostorijama u kojima seboravi budu otvoreni, u suprotnom otvoriti ih za vrijeme odmora i između smijena. Voditi računao sigurnosnim i zdravstvenim rizicima.Organiziranje obroka u školama se ne preporučuje. Đaci trebaju nositi vlastitu užinu, i jesti urazredu, umjesto u menzi ili drugim zajedničkim prostorijama.Organizacija produženog boravka u osnovnim školama se ne preporučuje. Ukoliko je neophodnoistu organizirati onda preporučujemo da to bude u stalnim grupama do 10 đaka, da svaka grupaboravi u odvojenoj prostoriji i da se onemogući miješanje između grupaAko postoji organiziran prijevoz za đake, vozači trebaju primjenjivati sve preporuke za javniprijevoz i educirati roditelje i đake o važnosti pridržavanja ovih mjera u prijevozu. Savjetovatiroditelje i đake da izbjegavaju korištenje gradskog javnog prijevoza kada god je to moguće.Škole moraju promovirati održavanje minimalne fizičke udaljenosti od 2 m. Preporučene mjere za održavanje fizičke distance uključuju: -Organizirati početak i završetak nastave svaki dan tako da u hodnicima i naulazima/izlazima bude u isto vrijeme prisutan što manji broj đaka.-Smanjiti broj đaka u grupi/razredu na što manji broj (10-15 đaka po odjeljenju/grupi) ionemogućiti nepotrebno miješanje između grupa/razreda. Udaljenost između mjesta zasjedenje mora biti najmanje 2 m.-Ukinuti veliki odmor, a tokom malog odmora između časova đaci ne bi smjeli napuštatiučionice. -Skratiti časove na 30 minuta i ograničiti broj časova dnevno (do 5).-Otkazivanje okupljanja, sportskih igara i drugih događaja koji stvaraju gužve.4-U sklopu tjelesnog odgoja preporučuje se izvođenje samo individualnih vježbi, te isteorganizirati na otvorenom prostoru kada to dopuštaju vremenske prilike.

FZJZ/RTV7