Počeli pregovori MMF-a i BiH o novim zaduženjima, ekonomisti podsjećaju na neispunjena obećanja

I zvanično su počeli pregovori zvaničnika Bosne i Hercegovine sa međunarodnim kreditorima o novim zaduženjima. No, informacija da je od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatraženo oko milijardu i pol maraka, već je izazvala negodovanje stručne javnosti. Domaći ekonomisti upozorili su da novo zaduženje, bez preciznog plana potrošnje, dugoročno može biti opasno.

U vrijeme globalne ekonomske krize opravdano je da Bosna i Hercegovina traži vanjsko zaduženje od milijardu i pet stotina miliona maraka, ali pod uslovom da novac bude usmjeren u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme, koje mogu dovesti do oporavka domaće ekonomije.

Ipak, naše iskustvo sa MMF-om, uključujući nedavno odobrenih 645 miliona maraka, govori da se dobijeni novac usmjerava u budžetsku potrošnju, te da se vlast ne odriče ni nepotrebnih izdataka poput nabavke službenih automobila.

ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomista

“Imamo glomazan aparat koji se zapošljava po stranačkim, rodbinskim i drugim linijama, a koji nije kadar da obavlja posao, što potvrđuju svi finansijski parametri. I, ovaj novac ide njima. Dakle, bilo bi idealno da nam ne odobre taj kredit nikako”.

Pavlović je jedan od potpisnika pisma u kojem grupa ekonomista iz Bosne i Hercegovine poziva MMF da prilikom pregovora oko zaključenja novog kreditnog aranžmana, uzme u obzir činjenicu o brojnim neispunjenim obećanjima predstavnika vlasti.

ADMIR ČAVALIĆ, ekonomista

“Ovo je posebno važno jer će novi kredit biti isplaćivan u tranšama, tako da postoji mogućnost kontrole i ucjene bh. vlasti da rade pozitivne reforme”.

Uoči početka pregovora, premijer Republike Srpske Radovan Višković je poručio da Vlada pošteno i racionalno troši novac, uz napomenu da Republika Srpska, ako ne bude kredita MMF-a, ima rezervni plan.

RADOVAN VIŠKOVIĆ, predsjednik Vlade Republike Srpske (01. decembar 2020.)

“Pričate o Međunarodnom monetarnom fondu, s kojim danas imam razgovor. Oni imaju svoje uslove od kojih neki nisu prihvatljivi za Republiku Srpsku i zato ćemo razgovarati. Mi imamo i varijantu ukoliko ne bude kredita ove institucije”.

ZORAN TEGELTIJA, predsjedatelj Vijeća ministara BiH

“Imamo mnogo reformi, javna uprava, zdravstvo… plate budžetskim korisnicima nisu prioritet. Svi budžeti imaju dovoljno za isplatu plata, ali treba nam novac za kapitalna ulaganja”.

Novac dobijen od MMF-a do sada je uglavnom dijeljen po principu jedna trećina Republici Srpskoj, a dvije trećine Federaciji BiH.

No, ekonomisti sada napominju – podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim nivoima vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, sa konkretnim idejama i projektima.

Hoće li međunarodni kreditori uvažiti ove sugestije, trebalo bi biti poznato krajem godine.

(BHRT)

•