Zaključci okruglog stola “Mentalno zdravlje u doba pandemije”

Udruženje za uzjamnu pomoć u duševnoj nevolji TK „Feniks“ u sklopu projekta koji provodi s partnerskom organizacijom RSMH iz Švedske, a u okviru programa MyRight BiH nedavno je u Tuzli održalo okrugli sto. Tema je bila na tragu teme Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10.oktobra), a koja je za ovu godinu od strane Svjetske federacije za mentalno zdravlje u kontekstu pandemije COVID-19 postavljena kao „Veća ulaganja – veći pristup uslugama“. Usvojeni su sljedeći zaključci:

Imajući u vidu činjenicu da su korisnici usluga službi za zaštitu mentalnog zdravlja i drugi građaniu stanju povećane potrebe za podrškom u ovom domenu, a da je pristup uslugama u uvjetima pandemije COVID-19 otežan, potrebno je promovisati online i telefonske vidove psihosocijalne podrške i njihovu dostupnost učiniti vidljivijom, te apelujemo na Krizni štab Ministarstva zdravstva TK da realizira inicijativu (Mreža psihosocijalne podrške) koju su tokom aprila/travnja ove godine pokrenuli profesionalci iz privatnog, nevladinog i vladinog sektora.

Broj i raznolikost informacija koje se plasiraju u javnost, a imaju veze s pandemijom, specifičnim teškoćama koje ona proizvodi na skali od individualnog do globalnog, predstavljaju izazov ne samo za laike, već i za stručnjake iz područja na koje se ti izazovi odnose. Potrebno je da mediji s posebnom pažnjom biraju sagovornike i informante koji će s velikom doza kredibiliteta moći dati odgovarajući iskaz u okviru oblasti vlastite stručnosti.

Upućujemo apel udruženjima novinara i medijskim kućama u Bosni i Hercegovini da u zajedničkoj akciji usvoje jedinstven format izvještavanja o dnevnom stanju u vezi s epidemijom COVID-19, koji bi reducirao vijest na čistu informaciju. Parcijalno izvještavanje o epidemiološkim podacima pojedinih regija ili kantona teži da optereti vijest i prosječnog gledaoca ili čitaoca dovodi u situaciju da sam razabire koji od brojeva su stvarno relevantni. Pri tome naročito treba insistirati na tome da ne bude pretenzija da se senzacionalističkim naslovima i propratnim komentarima ovim vijestima dodaje nepotreban emocionalni naboj i čime se pogoršava mentalno zdravlje stanovništva, što potvrđuju i brojna dosadašnja istraživanja.

Apelujemo na medijske kuće da se suzdrže od neprikladnog izvještavanja o slučajevima samoubistava kako bi se smanjio tzv. Wertherov efekat, odnosno imitativno širenje pojave samoubistava pod uticajem objava. Pri tome se prije svega treba voditi Članom 9 Kodeksa za štampu i online medije u BiH, Smjernicama o etičkom izvještavanju o mentalnom zdravlju u BiH te smjernicama o izvještavanju o samoubistvima International Journalists’ Network.

Ministarstvo za kulturu, sport i mlade te Ministarstvo zdravstva TK treba da uloži napore da se u zajednici omoguće prilike da djeca i adolescenti kroz komunikaciju s nepristranim i stručnim licima dobiju za uzrast prikladne informacije o pandemiji COVID-19 i unaprijede stavove o mogućnostimazaštite mentalnog zdravlja te o rizicima za mentalno zdravlje koji naročito pod pritiskom epidemije predstavljaju povećan izazov za građane, kao i za službe za zaštitu mentalnog zdravlja.

Javne zdravstvene i socijalne ustanove i nevladine organizacije koje djeluju na polju zaštite mentalnog zdravlja treba da iskoriste zakonske mogućnosti za korištenje raspoloživih resursa u zajednici kao što su pripravnici, volonteri, studenti i studentska udruženja te udruženja korisnika usluga službi za zaštitu mentalnog zdravlja,za svrhe prikupljanja i širenja adekvatnih informacija o mentalnom zdravlju i dostupnim uslugama.

Kantonalni zavodi za javno zdravstvo treba da povećaju svoje prisustvo u javnosti u smislu edukacije građana o uslovima i izazovima pandemije. Od velikog značaja bilo bi i uključivanje predstavnika oblasti žurnalistike/komunikologije i oblasti koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja u krizne štabove.

U cilju očuvanja mentalnog zdravlja porodice, a s obzirom na povećanje pojavnosti nasilja u porodici od 30% u periodu pandemije te potrebe za smještajem i ambulantnim uslugama sigurne kuće, apeliramo na Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK da podrži inicijativu za usvajanjem finansiranja sigurne kuće „Vive žene“ Tuzla u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH (2013).

Među učesnicima okruglog stola su bili prof. dr Esmina Avdibegović, spec. neuropsihijatar, šef Odjeljenja za traumatske stresne poremećaje Kliniku za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i predsjednik Stručnog odbora Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK “Feniks”; Maja Brkić, dipl. defektolog – oligofrenolog i grupni analitičar; Mima Dahić, koordinator u UG „Vive žene“; mr. sci. dr. Amra Delić, spec. neuropsihijatar, član Stručnog odbora Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK „Feniks“; psiholog Bojan Šošić, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, član Stručnog odbora Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK “Feniks”, član predsjedništva ANI „Krug 99“ i član Društva „Nauka i svijet“; te Jasna Zečević, direktor UG „Vive žene“, Tuzla.

(RTV7/Fenix)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*