Iako je lako osjećati krivnju
jer niste svaki trenutak boravka kod kuće tokom pandemije iskoristili
produktivno, jedan profesor ističe da ljudi moraju prebroditi ovu
krivnju i prestati sebe smatrati lijenima.
Devon Price, autor knjige “Lijenost
ne postoji” i profesor Univerziteta Loyola u Chicagu, rekao je za CNBC
da ljudi u vrijeme lockdowna nisu u potpunosti objektivni zbog čega se
okreću mislima da trače vrijeme kod kuće.
Produktivnost porasla
Lockdown može navesti ljude na pomisao da bi svaki trenutak kod kuće
trebali provesti radeći nešto, pojašnjava Price. I dok mnogi ljudi
osjećaju da manje rade od kuće, Price kaže da istraživanja zapravo
pokazuju porast produktivnosti usred pandemije.
Istraživanje koje je objavljeno u septembru prošle godine, a koje je
naručila britanska telekomunikacijska kompanija Talk Talk, otkrilo je da
je gotovo tri od pet, među ukupno 1.250 anketiranih britanskih radnika,
izjavilo da im je produktivnost porasla otkako rade od kuće. Također su
pojedina istraživanja pokazala da su ljudi proteklu godinu više sati
radili od kuće nego što bi inače radili na poslu.
Ipak, mnogi ljudi i dalje osjećaju kao da su lijeni. Price pojašnjava
zašto. U svojoj knjizi on piše da bilo kakva ograničenja čine da se
ljudi osjećaju lijenima. Kako kaže, ljudi su tokom lockdowna uvjereni da
trebaju raditi više kako bi prevazišli ove izazove. Stoga oni i svoje
samopoštovanje vežu za svoju produktivnost, što čini da vjeruju kako je
rad središte njihovog života, pojašnjava Pirce.
Pirce dodaje da su osjećaji takozvane lijenosti često zapravo moćan instinkt samoodržanja.
“U nama ne postoji moralno korumpirana i lijena sila koja nas bez
razloga tjera na neproduktivnost. Nije nikakvo zlo biti limitiran i
imati potrebu za pauzom. U stvari, taj instinkt za odmorom ključni je
dio načina na koji ćemo ostati živi i napredovati dugoročno”, piše
Price.
Cyberloafing
U svojoj knjizi on navodi i jedan od primjera koji se često može pogrešno protumačiti kao lijenost na radnom mjestu, a što je poznato kao “cyberloafing”. To je situacija kada se ljudi okreću skrolanju po društvenim mrežama i internetu tokom ili između velikih zadataka.
“Istraživanja sugerišu da ljudi imaju tendenciju da skrolaju radi opuštanja i oživljavanja mozga, što je u osnovi isti razlog zašto ljudi, na primjer, na radnom stolu traže olovku koja im zapravo i ne treba”, napisao je Pirce.
On dodaje da periodi mentalne neaktivnosti mogu pozitivno utjecati na kreativnosti. Tu se krije pojašnjenje fenomena kako nam dobre ideje zapravo nadođu kada prestanemo razmišljati.
(Klix.ba)