Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom 2020.
Nakon ove recesije
uzrokovane pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim
smanjenjem rasta u regiji od 3,4 procenta u prošloj godini, očekuje se
da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 procenta. U
daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri
čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje
investicije i zaposlenost u regiji, navodi se u najnovijem Redovnom
ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Bosnu i
Hercegovinu je u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25
godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 procenta, u najvećoj mjeri
zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze COVID-19, pada potrošnje,
investicija i potražnje iz inostranstva. Iako očekujemo da će u BiH
ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 procenata, dinamika i tok oporavka su
krajnje neizvjesni, napominje se u izvještaju.
-Znamo da se
dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti
koje je kriza istakla – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom
sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na
oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se
izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u periodu nakon pandemije,
kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i
Crnu Goru.
Izvještaj preporučuje da BiH nastavi na reformskom
putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih
strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti
iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku
zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne
integracije kroz investicije i izvoz.
-Sigurno je da primjećujemo
neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzim djelovanjem mnogih
zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice
pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati.
Provođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će
takođe pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa
pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje
vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala, izjavila je
Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni
Balkan.
Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju
zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na
Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih
pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge
da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila –
sa 13,5 procenata u 2019. na 12,6 procenata u 2020. – to je uglavnom
posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih
mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje,
ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u
regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti
među mladima dostigla 33,6 procenata u 2020., zaustavljajući
petogodišnji trend pada.
Prema izvještaju, javne politike u
regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije,
ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka. Sve bi zemlje
trebale osigurati da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse
za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu
zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova.
Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne
projekte, kao i zelene inicijative, takođe trebaju biti prioritet,
obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od
ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.
(Vijesti.ba / FENA)