Cenzura, autocenzura, rad bez ugovora, ucjene, pritisak na porodicu, osporavanje osnovnih ljudskih prava, finansijska iscrpljivanja su samo neki od načina na koji politički moćnici i oglašivači pokušavaju medije staviti pod svoju kontrolu.
Novinarska zajednica u
BiH se, između prošlogodišnjeg i ovog 3. maja, suočavala sa ozbiljnim
problemima u zaštiti novinarskih prava i slobode govora, te različitim
pritiscima na medije i novinare.
U tom periodu Linija za pomoć
novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja “BH novinari”, registrirala
je 43 slučaja ugrožavanja novinarskih prava i medijskih sloboda.
Novinari
su tražli zaštitu i javnu podršku u slučajevima fizčkih napada i
prijetnji smrću, nezakontog ispitivanja policije, pokušaja otkrivanje
izvora informacija, oduzimanje tv opreme, uskraćivanja informacija,
bojkota novinara i uposlenika, neredovne isplate plaća.
– U
digitalnom dobu prijetnje su uglavnom svedene s lažnih profila na
društvenim mrežama. Uglavnom se radi o prostačkim uvredama, pokušajima
degradacije, pominjanju porodice. Političari su vještiji od njih i oni
svoje „prijetnje“ realiziraju putem javnih servisa – državnih,
federalnih, kantonalnih ili gradskih zloupotrebljavajući položaj i
vrijeme, odnosno privatizirajući taj prostor bez mogućnosti za iznošenje
mišljenja i komentara druge strane, odnosno novinara – izjavio je Feni
novinar iz Tuzle Edin Skokić.
Između mogućnosti trpljenja navedenih pritisaka i istine novinar Slađan Tomić ne pravi kompromise.
–
Kod mene nema kompromisa. Moram da priznam da sam jedan period bio
dosta pažljiviji kada sam radio priče ili pisao statuse o religijskim
skupinama. Pisati o manama i nepoštivanju epidemioloških mjera u
religijskim objektima, možda je najopasnije. Mnoga prava su mi bila
uskraćena zbog mog protivljenja cenzuri. Na kraju, otkaz koji sam dobio
prije godinu direktna je posljedica mog protivljenja cenzuri. Nije lako
istovremeno se boriti protiv cenzure, protiv prijetnji, ali to je i bit
novinarskog posla. Ne pokleknuti. Ipak, postoje slobodni mediji i
trenutno sarađujem sa takvima – kazao je Tomić.
Prema podacima
Linije za pomoć novinarima BH novinara tokom 2019. registrovano je 56
napada, prijetnji i drugih kršenja medijskih sloboda i prava novinara,
dok je u 2020. godini taj broj porastao na 69 slučajeva.
– Za
samo dvije godine zabilježeno je 125 prijava napada i kršenja prava
novinara/ki, što upućuje na zaključak o porastu nasilje prema medijskim
djelatnicima/cama u BiH – izjavila je Feni Vildana Džekman, pravnica
Linija za pomoć novinarima.
Tužilaštva u Bosni i Hercegovini većinu napada na novinare ocjenjuju tako da nisu krivično djelo.
–
Linija za pomoć novinarima BH novinara ima pozitivno iskustvo s radom s
policijskim organima, međutim imamo problem s nedovoljno efikasnim
radom tužilaštava koja ne rade blagovremeno i u većini predmeta ocjene
da napadi na novinare/ke nisu krivično djelo. Samo 30 posto predmeta se
riješe po okončanju sudskih postupaka u koristi novinara/ki – navodi
Džekman.
(Vijesti.ba / FENA)