Memorijalni centar Srebrenica je danas predstavio Godišnji izvještaj o negiranju genocida 2021 koji je obuhvatio preko 234 čina negiranja genocida u javnom i medijskom prostoru BiH i regije.
Izvještaj je obuhvatio
period od 1.5.2020. do 1.5.2021. godine, a realiziran je zahvaljujući
podršci Vladi Ujedinjenog Kraljevstva i Fondacije Heinrich Boll.
“U
izvještajnom periodu identificirana su ukupno 143 aktera koja su u
javnom prostoru negirala genocid, od čega se u 132 slučaja radilo o
fizičkim osobama, dok je kodu ostalih 11 bilo u pitanju pravno lice ili
grupa ljudi. Većina aktera locirana je u Srbiji (84), BiH (38, od čega
35 u Republici Srpskoj) i Crnoj Gori (12). Iz svih ostalih država,
zabilježeno je ukupno 9 aktera”, pojasnila je Lejla Gačanica, urednica
Izvještaja.
Na uređivanju verzije Izvještaja na engleskom jeziku
je radila Monica Hanson-Green, a različite segmente istraživanja su
realizirali Tijana Cvjetićanin, Edin Ikanović, Adem Mehmedović, Kadira
Šakić. Saradnici na pripremi Izvještaja bili su Emir Suljagić, Imer
Muhović i Nedim Jahić.
“U izvještajnom periodu identificirana su
234 čina negiranja genocida u javnom, to jest medijskom prostoru u BiH i
regiji. Najviše ih se odigralo u Srbiji (142), u Bosni i Hercegovini
(60, od čega 57 u entitetu Republika Srpska) i Crnoj Gori (19), te 14 iz
svih ostalih država”, dodaju u pregledu Izvještaja.
Najviše je
aktera iz oblasti politike (50), što uključuje političke stranke, te
nekadašnje i sadašnje stranačke i javne zvaničnike/ce; slijede osobe
koje rade u medijima i medijske organizacije (39), osobe i institucije
iz oblasti obrazovanja i nauke (13), razni vidovi desničarski
orijentisanog aktivizma (9), te oblast kulture i umjetnosti (6).
Zabrinjavajući je nalaz da je u 28 slučajeva osoba koja negira genocid
bila zvaničnik/ca izvršne (16) ili zakonodavne (12) vlasti, većinom u
Srbiji ili u bh. entitetu Republika Srpska.
“Među osobama kojima
je pružena javna platforma za negiranje genocida nalaze se i niz onih
koji su imali direktne uloge u ratovima devedesetih, uključujući osobe
koje su bile na političkim funkcijama (Momčilo Krajišnik, Nenad
Kecmanović, Srđa Trifković), te one koji su komandovali ili učestvovali u
formiranju i/ili dejstvima vojnih i paravojnih formacija na teritoriji
BiH i Hrvatske (Veselin Šljivančanin, Milomir Savčić, Dragoslav Bokan,
Nenad Stevandić, Rajko Vasić, Vojislav Šešelj), na čelu sa Ratkom
Mladićem.Među individualnim akterima, najčešće se kao negator genocida
pojavljuje član Predsjedništva BiH Milorad Dodik”, dodaju iz
Memorijalnog centra Srebrenica.
(Vijesti.ba)