RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Migracije treba zaustaviti na spoljnim granicama Evropske unije, poručili su učesnici konferencije “Sarajevo Migration Dialogue” koja je počela danas u Sarajevu uz učešće ministara regiona, Evropske unije i međunarodnih organizacija.
Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić rekao je da se BiH, na čijoj teritoriji je od 2018. godine otkriveno 84.000 nezakonitih migranata, suočava sa nepostojanjem političkog konsenzusa i efikasne koordinacije u oblasti upravljanja migracijama.
On je rekao da migranti koji nezakonito ulaze doživljavaju BiH kao tranzitnu, a da su im željene destinacije zemlje Zapadne i Sjeverne Evrope, te je naveo podatak da je od ukupnog broja otkrivenih migranata od početka 2018. do novembra ove godine namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 94 odsto, a podnijelo ga je nešto manje od tri odsto.
Istakao je da su napravljeni značajni pomaci u smislu kontrole istočne granice, upravljanja migrantskim centrima, preuzimanja odgovornosti za proces migracija od međunarodnih organizacija na račun institucija države.
“U odnosu na nekih 6.000 do 8.000 migranata koje smo godinu ranije imali u našim prihvatnim centrima, u zadnjih nekoliko mjeseci imamo uglavnom oko 2.500 migranata. To je značajna promjena”, istakao je Cikotić.
BiH ne može biti “spavaonica migranata”
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija. je istakao da se BiH krajem 2017. godine suočila sa značajnim porastom nezakonitih migracija, te da pojačan trend nezakonitih ulazaka još traje.
Tegeltija je rekao da je slična situacija i u drugim zemljama na “zapadno-balkanskoj ruti”, kao i da sve zemlje pokušavaju, onako kako mogu i znaju, da se bore sa nezakonitim migracijama.
“Migracije su globalni problem i kao što nam je poznato nijedna zemlja samostalno ne može se uspješno bori sa velikim migracijskim tokovima. Zbog toga je posebno značajna ova konferencija na kojoj bi se uskladio znajednički odgovor zemalja zapadnog Balkana u upravljanju migracijama, pojačala kontrola i koordinacija u upravljanju granicom, te diskutovali budući trendovi i izazovi u migracijama“, istakao je on.
Kako bi se kontrolisano upravljalo migracijama, a koje će se prema trenutnim pokazateljima pojačati i u narednom periodu, Tegeltija smatra da je potrebno preduzeti niz koordinisanih mjera kako bi nadležne institucije regiona odgovorile na migracijske izazove na sveobuhvatan i usklađen način koji će obezbijediti zaštitu za sve osobe kojima je ta zaštita potrebna, ali i efikasnu borbu protiv nezakonitih migracija.
Tegeltija je istakao da je BiH spremna da pruži humanitarnu pomoć svim izbjeglicama kojima je potrebna, ali da nije spremna da bude “spavaonica migranata” za zemlje zapadne Evrope.
“Danas kažemo da je bolje nego prije godinu dana, ali svakako ne možemo da zaboravimo ono što se tada dešavalo i slike koje su odlazile iz BiH. Ne možemo da zaboravimo ni poruke koje su nam dolazile iz Evrope o BiH, o postupanjima vlasti u BiH i našem odnosu prema migrantima”, naglasio je Tegeltija.
Dodao je da BiH, s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika, nosi preveliki teret migracijske krize koji su kreirali neki izvan ove zemlje.
Migracije zaustaviti na spoljnim granicama EU
Aleš Hojs, ministar unutrašnjih poslova Slovenije, smatra da su migracije jedan od najvažnijih stvari koje ministri unutrašnjih poslova rade posljednjih godina.
Mišljenja je da postoje tri velike promjene u posljednjih 18 mjeseci.
“Jedan je KOVID, zatim hibridni rat koji izvode posebno Bjelorusija na istočnoj granici EU, a treće je pad vlasti u Avganistanu. Sve troje je dodatan razlog za to da se broj ilegalnih migranata opet usmjeri prema Evropi i tako destabilizuju EU”, poručio je Hojs.
Smatra da svi treba da se potrude da oni što zaista trebaju pomoć, žene i djeca i drugi koji bježe od rata, da im se dodijeli azil bilo gdje.
“Migracije treba zaustaviti na spoljnim granicama Evropske unije”, dodao je Hojs.
(BHRT)
