Krivi su! Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije ranije nije bio osuđen za umiješanost u rat u BiH

Stanišić i Simatović osuđeni su pravosnažno na po 15 godina zatvora!

Apelaciono vijeće je prihvatilo žalbu tužilaštva i zaključilo da su odgovorni za UZP koji je za cilj imao nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva kroz cijelo trajanje rata u BiH.

Ovom presudom proglašeni su kriviim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu.

Predsjedavajuća petočlanog Apelacionog vijeća Graciela Gatti Santana kazala je da je ovo konačna presuda nakon postupaka započetih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, čiji je nasljednik Mehanizam.

Predsjedavajuća Santana se osvrnula na zaključke Pretresnog vijeća u vezi sa odgovornošću optuženih za zločine u Bosanskom Šamcu kroz obuku pripadnika koji su učestvovali u zauzimanju ove opštine. Ona je ukazuje na žalbene navode Odbrane Stanišića na ovu presudu.

Žalbeno vijeće odbilo je sva četiri osnova Stanišićeve Odbrane na presudu Pretresnog vijeća kojom je osuđen na 12 godina zatvora.

Prvi osuđeni funkcioner iz Srbije

Stanišić, bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije, i Simatović, bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO), nakon obnovljenog postupka su prvostepenom presudom osuđeni na po 12 godina zatvora za učešće u zločinima u BiH.

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije ranije nije bio osuđen za umiješanost u rat u BiH.

Pretresno vijeće konstatovalo je brojne zločine koje su srpske snage počinile u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine, a odgovornost Stanišića i Simatovića utvrdilo je samo u dijelu koji se odnosi na Bosanski Šamac. Proglašeni su krivim za pomaganje i podržavanje ubistava, deportacije, prisilnog premještanja i progona u Bosanskom Šamcu, prenosi BIRN BiH.

– Pretresno vijeće smatra da optuženi nisu odgovorni za planiranje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje bilo kog drugog krivičnog djela iz optužnice – rekao je tada predsjedavajući Pretresnog vijeća Burton Hall.

U obrazloženju presude se navodi da su Stanišić i Simatović učestvovali u formiranju Jedinice za posebne namjene pod ovlaštenjem Službe državne bezbjednosti Srbije i da su njome rukovodili, a da su pripadnici te jedinice obučili grupu od desetak muškaraca iz Bosanskog Šamca.

– Pretresno vijeće smatra da su optuženi, time što su obučavali i rasporedili pripadnike Jedinice i lokalne Srbe iz Bosanskog Šamca kako bi oni učestvovali u preuzimanju vlasti u opštini, obezbijedili praktičnu pomoć, što je imalo značajnog uticaja na izvršenje krivičnih djela u Bosanskom Šamcu – kazao je sudija Hall.

Konačna odluka

Donoseći konačnu odluku, Apelaciono vijeće može reći da se ne slaže sa zaključcima Prvostepenog vijeća i njihovom presudom. Ali, iz dosadašnjeg iskustva iz Haaga, bitno je napomenuti da je prag odlučivanja znatno viši od toga da li se Apelaciono vijeće slaže ili ne, odnosno ako postoji ijedan dokaz na osnovu kog je Prvostepeno vijeće donijelo ovaj zaključak, onda će taj dio presude biti i vjerovatno potvrđen.

Ovo je bitno u pogledu razumijevanja kako Vijeće razmatra dokaze, ali i kako je rijetkost da opovrgnu ono što je zaključilo Prvostepeno vijeće.

Zato, u susret konačnoj presudi Stanišiću i Simatoviću, BIRN BiH donosi pet najznačajnijih stvari koje treba znati o ovom predmetu.

Posljednji postupak

Postupak protiv Stanišića i Simatovića je posljednji u kojem će sudije Mehanizma, kao nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, i kakva je uloga susjedne države bila u ratu, te da li su optuženi odgovorni za postupanje paravojnih jedinica.

Njih dvojica se posljednjom izmijenjenom optužnicom terete da su od aprila 1991. do decembra 1995. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bilo uklanjanje većine Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija BiH i Hrvatske. Milošević je preminuo prije okončanja sudskog postupka u Haagu.

Prvostepena presuda je potvrdila da je Srbija bila upletena, uglavnom kroz svoje policijske i sigurnosne službe, u sukobe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te da je Milošević bio dio zločinačkog poduhvata za istjerivanje Hrvata i Bošnjaka iz nekih dijelova tih dviju zemalja.

Ipak, u presudi se navodi da Tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo da su optuženi Stanišić i Simatović učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Služba državne bezbjednosti Srbije bila je dobro informisana o događanjima tokom ratova u BiH i Hrvatskoj, objašnjava se u presudi, te se dodaje da je SDB “imala pristup ogromnoj količini informacija o događajima na terenu u Hrvatskoj i BiH, uključujući i one o počinjenju zločina”.

(fokus.ba)

•