RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice nova hidžretska godina nastupa večeras sa akšam-namazom.
Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u historiji islama i označava prekretnicu u formiranju zajednice muslimana koja se temelji na požrtvovanosti, bratskoj ljubavi i solidarnosti.
HIDŽRA JE PODSJETNIK
“Hidžra ima svoje vremensko značenje i značaj, ali i svevremensku poruku i imperativ. Vremenski kontekst i značaj Hidžre za poslanika Muhammeda, a.s., i ashabe, pa i ensarije, opisan je do u detalje, i svake godine iznova se opisuje i o njemu govori. Međutim, muslimani današnjice općenito, i muslimani Bosne i Hercegovine posebno, još uvijek nisu dokučili svevremensku poruku i imperativ hidžre. Hidžra u širem smislu znači promjenu i pokret i kao povijesni događaj u islamu, spram koje muslimani računaju kalendar, se ne odnosi na pojedinca, nego na kolektiv, narod i ummet. Promjena i pokret su dvije osnovne poruke hidžre”, izjavio je za Agenciju MINA glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Jajce Zehrudin ef. Hadžić.
Dodao je da kur‘anski ajet “da Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sam sebe, zapravo znači da je narod koji nije spreman na promjenu i pokret osuđen na stagnaciju i propast, te život bez bereketa”.
“Svjedoci smo svakodnevnih napada na cjelokupni identitet Bošnjaka i integritet Bosne i Hercegovine. Nakon genocida, urbicida i kulturocida u Bosni i Hercegovini danas je na sceni sociocid – napadnute su institucije države izvana i iznutra – scenarij sličan onome iz nedavne prošlosti. A jesmo li kao narod i kao pojedinci išta naučili iz teške prošlosti za bolju budućnost?! Bili smo nekoliko godina, istini za volju kako ko, i muhadžiri i ensarije, uzesmo li pouke hidžre”, kazao je Hadžić.
Naglasio je da tek “kada odgovorno budemo poštovali red veličine, Bog dragi će nam dati bereket većine pa nas neće, poput morske pjene, raznorazni valovi izvana i iznutra, desno i lijevo nositi”.
“Hidžra je univerzalna poruka o principima vjere i cjeloživotnom traganju za smirajem života, a pronalazimo ih u stalnoj borbi za pravdu, bez obzira na snove, jer značenje sna nije imperativ života. A hidžra je podsjetnik – da treba nešto činiti i mijenjati, i da ne treba samo kukati, puno pričati i čekati – jer bereket je u pokretu i promjeni”, zaključio je Hadžić.
POČETAK MUSLIMANSKOG KALENDARA
U historijskom pogledu Hidžra označava seobu Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, koja se dogodila 622. godine po Isau, a.s.
Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.
Bez razumijevanja Hidžre nemoguće je bar načelno razumijeti fenomenologiju širenja islama u vremenu i prostoru. Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a.s. iz Meke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila vezana uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože. Hidžra je bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da nije dovoljno da se muslimani protiv obespravljenosti bore samo pomoću pobožnosti, prenosi Anadolija.
Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islam¬skih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Meki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.
Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara.
Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur‘anu, a također veliki broj hadisa Božijega Poslanika, a.s, odnosi se, kako na sami događaj, tako i na poruke koju su proistekle iz Hidžre. U hadisu se navodi: “Najbolja hidžra je da napustiš i zaobiđeš ono što mrzi i prezire tvoj Gospodar…” (Bilježi Ahmed, 2/160).
Hidžra je bijeg savjesti i srca od lažnih božanstava, otuđenja svake vrste, od zla i grijeha. Udaljavanje od idola vremena (moći, novca, pokazivanja itd.), napuštanje laži i neetičnog načina života, samooslobađanje od svih privida slobode paradoksalno nametnutih našim navikama kroz iskustvo raskida s njima – to su duhovni zahtjevi hidžre.
Oslobođenje.ba
